Muke poljoprivrednika! Mjesecima marljivo rade, a onda na njihovo, propisno ograđeno i zaštićeno polje - stigne krdo jelena, divljih svinja ili zečevi. Sve pojedu, pregaze i seljacima ostave pustoš. Ovakvih je priča u Slavoniji i Baranji iz godine u godinu sve više. I ne bi to bilo strašno, kad bi im netko tu štetu nadoknadio. No oni je ni ne prijavljuju, jer objašnjavaju nam uzalud je. Lovačka društva nemaju je od čega platiti. Država bi mogla, i htjela je, ali na natječaj za osiguranje – nitko se nije javio. Kako to funkcionira u drugim zemljama, kako kod nas – istražio je Ivan Žada.
"Jelenska je divljač ušla u polje i pojela je glave u fazi kada je suncokret bio ove veličine. Znači kada su se formirale glave oni su sve pojeli i šteta je na ovoj njivi sto posto", priča Danijel Balatinac, poljoprivrednik Gajić.
Balatinac iz Gajića u Baranji obrađuje devedesetak hektara njiva. Posljednjih godina uz hirovitu prirodu, puno šteta trpi od divljači po kojoj je taj dio hrvatske nadaleko poznat. Lovili su tu Habsburgovci, Karađorđevići, maršal Tito i njihovi gosti.
Šteta nastaje na razne načine. Najčešće životinje pojedu dio usjeva, no to nije sve. Ove štete, prema važećim propisima, poljoprivrednici prijavljuju zakupnicima lovišta na čijem se teritoriju njive nalaze.
U prijevodu nemaju novca. 93 posto hrvatskih lovišta zakupljuju lovačka društva. Mladih lovaca je malo, neka imaju samo tridesetak članova i iz članarine, pa čak i iz prodaje odstrijeljene divljači niti blizu ne mogu platiti štete na usjevima.
"Evo upravo sam dobio mail i radi se o nekih 105 tisuća kuna, navodne štete na ječmu na beljskim površinama, za jedno malo lovačko društvo to znači ključ u bravu. Doslovno. Jer to lovačko društvo sukladno svojoj lovnogospodarskoj osnovi da proda svu divljač koju ima na raspolaganju prema osnovi za ovu lovnu godinu, da ju proda po cjeniku Hrvatskog lovačkog saveza, ona ne može platiti tu štetu", priča Stipan Šašlin, načelnik Općine Draž.
Naš je problem što niti ne znamo koliko šteta na poljoprivrednim površinama imamo. Naprosto takva evidencija ne postoji jer poljoprivrednici, kako su rekli, rijetko prijavljuju štetu znajući da se neće moći naplatiti.
"Oni čak jednim dijelom toleriraju te štete, ne naplaćuju od svojih matičnih udruga, ne terete ih za to, tako da je vrlo teško napraviti konačnu procjenu šteta, ali u svakom slučaju su velike jer ih osiguranja ne žele pokrivati", ističe Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.
U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede zadnje tri godine ugovaralo jedinstvenu policu osiguranja za sve štete od divljači u prometu. Lani su najavili da će od ove godine policom osiguranja objediniti i štete u poljoprivredi. No to se nije dogodilo. Raspisana su dva poziva za javnu nabavu. U prvom su nudili 160 milijuna kuna za trogodišnje razdoblje i nitko se nije se javio. Raspisali su novi poziv i povećali iznos.
"Sljedeće godine ide se u novu nabavu na godišnjoj razini vrijednosti 60 milijuna kuna. Nije pristigla niti jedna ponuda pa su slijedom toga poništena oba postupka nabave", priča Renata Ojurović, Ministarstvo poljoprivrede.
"Prema nekim njihovim pričama oni se jednostavno boje te veličine. Jer se sa štetama u poljoprivredi nikada nije nitko pozabavio onako u punom smislu. Do sada je to funkcioniralo tako da su to pokrivala lovačka društva. Ima zadnjih desetak godina još puno aktivnih sudova gdje jednim dijelom gube lovoovlaštenici, a jednim dijelom i vlasnici zemlje jer i oni imaju obveze", ističe Budorm tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.
A jedna od obveza je zaštititi usjeve električnim pastirima ili ogradama kako divljač ne bi mogla ući na njive. No jelenima se ne zna broja. Jure u krdima po 50 i više jedinki, (na poljima) uništavaju sve pred sobom.
Kao što ste čuli štetu rade sve životinje, od najmanje, sve do najveće. One će se i ove godine mjeriti u desecima milijuna kuna. No svi se nadaju da će Ministarstvo poljoprivrede već na jesen izići s prijedlogom koji će pomiriti lovce i poljoprivrednike. Jer lovstvo je i jedan od važnih segmenata razvoja kontinentalnog turizma. Bar je tako bilo u strategiji Vlade do 2020.
Više pogledajte u prilogu.
