Kud god je prošla, izazvala je katastrofu. Stotine milijuna svinja već su uginule ili su morale biti usmrćene kako bi se suzbila afrička svinjska kuga. Zasad neuspješno.
Gdje god se pojavi, ugiba jako puno svinja i to je velik problem. Kako bi se zaštitile domaće svinje o kojima ovise gospodarstva, divlje su svinje na listi za odstrel. No lovci koji su prvi na liniji obrane od prijenosnika virusa, imaju nikad stroža biosigurnosna pravila kojih se moraju pridržavati kako nehotice virus iz šume ne bi prenijeli u svoje domove.
Moraju proći kroz dezinfekcijske barijere i prije lova i nakon njega. Uz čizme, moraju dezinficirati i gume na automobilima te voditi točnu evidenciju tko je i kojim vozilom išao u lov. Ali ne samo to, dodatno su zaduženi za praćenje ponašanja divljih svinja i moraju reagirati ako primijete bilo što neuobičajeno.
"Afrička svinjska kuga je virus koji vrlo brzo uzrokuje ugibanje divljih svinja tako da očekujemo da ćemo, ako se to, ne daj bože, i kod nas pojavi, mi prije primijetiti uginule svinje nego što ćemo vidjeti razliku u ponašanju kod jedinki koje su u našem području", objasnio je tajnik Lovačkog društva ''Fazan iz Šestina'' Boško Milešević.
"Ima puno načina širenja. Vrlo lako se prenosi i ima poprilično visok mortalitet. Velik broj životinja obolijeva i velik broj njih ugiba. One prije nego što uginu već prenose uzročnika, a nakon uginuća, primjerice u kostima, virus ostaje jako dugo prisutan i ponovno može uzrokovati bolest", pojasnio je dr.sc. Dean Konjević s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Za ljude neopasna, ali upravo ljudi najviše šire virus
Uvedene su i novčane nagrade od sto kuna za onog tko prijavi da je pronašao uginulu svinju. No, čovjek je ipak taj koji najviše širi virus. Lako je moguće da bi ga mogao donijeti neki od stotina tisuća turista koji nam stižu svake sezone jer bolest je dosad potvrđena u pedesetak zemalja svijeta i čak 11 zemalja Europske unije.
"Primijetilo se da se često pojavljuje uz autoceste. Rizik je od prijenosa izravno od ljudi, hranom ili nečim sličnim", nastavio je Konjević.
Bačeni sendviči ili bilo kakvi ostaci hrane sa zaraženom svinjetinom mogu proširiti virus, a čovjek ne mora ni znati da je meso zaraženo jer za ljude nije opasno. Problem su i divlja odlagališta, neodgovarajući transport životinja i nedezinficirani kamioni, zatim prijenos putem krpelja... Previše je faktora u igri da bi se lako mogla zaustaviti bolest za koju nema lijeka i protiv koje nema cjepiva.
Virus se prvo pojavio među afričkim bradavičastim divljim svinjama. Brzo se proširio velikim dijelom Azije, osobito snažno pogodio je Kinu i krenuo prema Europi. Preko Rusije i Kavkaza i svih baltičkih zemalja koje su redom pogođene, Poljske i Bugarske, čija je populacija svinja desetkovana. U Rumunjskoj su na sve načine pokušavali odgoditi ubijanje domaćih svinja. U općini Braila načelnik je tri dana zavlačio veterinare samo da bi seljaci brže-bolje uspjeli poklati svoje svinje i natrpati njihovo meso u škrinje.
Pred vratima Hrvatske
Problem je u tome što virus i u smrznutom mesu živi dvije i pol godine i sve dok se termički ne obradi, može se širiti dalje. Proširio se preko Češke i Slovačke do Zapadne Europe - Belgije. Njemačka je na oprezu, dok su svinje u nekim dijelovima Mađarske već zaražene, a od kolovoza je prisutan i u Srbiji. Stroge mjere sigurnosti propisuju nemilosrdnu eutanaziju.
Virus koji nam je pred vratima mogao bi dokrajčiti domaće svinjogojstvo koje je ionako na koljenima. Jer ako se negdje pojavi makar jedan slučaj, u krugu od tri kilometra moraju se ubiti baš sve svinje. Bez iznimke.
"Ako na tom području imamo veće uzgajivače i veće farme, tada su štete veće. Ne samo za vlasnika životinja koji je kroz kredit uz vlastita ulaganja uložio velika vlastita sredstva i ostat će bez svoje proizvodnje već i za državni proračun jer se eutanazije refundiraju iz državnog proračuna“, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak.
Potencijalnih eutanazija boji se i Vlado Ferbežar, jedan od najpoznatijih slavonskih proizvođača kulena i slanine od slavonskih crnih svinja. Drži ih na imanju blizu šume, a da afrička svinjska kuga prijeđe granicu i stigne u Slavoniju, to bi za uzgajivače značilo katastrofu.
"Znači da svega ovoga više neće biti jer ja više neću imati ovakvu sirovinu. Da bi to napravio i kad prođe karantena i sve to s afričkom svinjskom kugom, trajalo bi 5, 6, 7 i više godina. Ja toliko vremena više neću imati, tako da ćemo vjerojatno morati sve ovo obustaviti i prestati to raditi", rekao nam je Ferbežar.
Jedna od sigurnosnih mjera je da svinje više ne smiju slobodno lutati, već moraju biti ograđene dvostrukom ogradom koju je Vlado postavio čim je Ministarstvo izdalo nove mjere.
"Imao sam jednu ogradu, ali je novi propis donesen da se mora staviti i elektropastir kao dupla zaštita od divljih svinja jer su divlje svinje te koje su donijele afričku kugu", nastavio je Ferbežar.
On se drži svih mjera sigurnosti, no čak i da se zarazi neka svinja dva i pol kilometra udaljena od njegove farme, i Vladi bi propalo baš sve.
A farmeri se žale kako ove godine sigurno propada i svinjokolja, stara hrvatska tradicija. Barem onima koji ne mogu udovoljiti biosigurnosnim uvjetima poput čizama samo za svinjac, dezinfekcijskih barijera i legalne i evidentirane prodaje. Svinje seljaci ne smiju sami klati, ali ni prevoziti nikamo osim u klaonicu. Jedino se ondje životinja smiju ubiti i obraditi.
"Klaonica je problem. Mi je u Vrbovcu nemamo, imamo je u drugoj općini i drugom gradu, ali je također problem što su svi bukirani i rekli su da neće primati nas koji imamo nešto što bismo poklali tamo i sada ne znamo što ćemo dalje", ispričao je vlasnik OPG-a iz Vrbovca Marijan Benko.
Svinje se ne smiju ni prodavati bilo kome da ih oni sami zakolju, već samo registriranom gospodarstveniku. A oni koji udovoljavaju svim uvjetima 72 sata unaprijed kolinje moraju prijaviti veterinaru koji dolazi pregledati svinje, što je - dodatni trošak.
"Jednostavno su nam ukinuli tradicionalno kolinje, kaj smo se mi, cijela familija i prijatelji tu družili. Pajcek je moral da zacvili da bude sve, a toga više nema", nastavio je Benko.
No kod divljih svinja odstrel je nemilosrdan jer se mora prepoloviti brojka od procijenjenih 40-ak tisuća divljih svinja koje lutaju hrvatskim šumama i poljima. Sve do ovogodišnjeg masovnog odstrela divljih je svinja bilo kao nikad prije.
"Do Domovinskog rata bilo ih je malo, a sada, poslije rata, nakotile su se, pogotovo od 2013. Je li rat utjecao na migraciju svinja koje su išle od Bosne prema ovuda ili je to stvarno tolika populacija, ne zna se", ispričao nam je lovac Branko Kukor.
Lovci stavljeni na kušnju
Ministarstvo poljoprivrede ponovno je ove jeseni izdalo novu naredbu u Zakonu o lovstvu. Naređuje kako lovci broj divljih svinja moraju smanjiti na biološki minimum. Smiju loviti i na hranilištima kako bi se životinje namamile za odstrel. Ukinut je i lovostaj, osim na bređu krmaču, a dodatnih mjera je cijeli niz.
"A to je da je dopuštena upotreba pasa goniča u lovištima tijekom cijele godine, ali i da je dopuštena upotreba noćnih ciljnika s elektroničkim povećanjem slike, što također kod redovnog odstrela nije dopušteno", objasnio nam je Milešević.
Lovci su tu stavljeni na kušnju. Na njima je golema odgovornost da zaustave širenje virusa, ali lovna etika im, primjerice, ne dopušta pucanje po krmači koja vodi mlade. Lovci ne žele da divlja svinja kod nas postane rijetka vrsta.
Lovci rade sve što je u njihovoj moći i poticajne mjere ministarstva će sigurno utjecati da se odstreli veći broj jedinki. Ali savjesti svakog lovca i pojedinca treba ostaviti hoće li on pojedinu jedinku ustrijeliti ili neće", zaključio je Milešević.
Mjere diljem svijeta su stroge jer je afrička svinjska kuga opasna bolest koja gospodarstvima donosi golemu štetu. Danska je stoga na 70 kilometara dugoj granici s Njemačkom digla žicu kako bi zaštitila 28 milijuna svinja, koliko ih uzgoji na godinu. Kina se nije uspjela zaštititi i tamo je ubijeno više od 100 milijuna svinja. Ako se i uspije s pomoću strogih mjera spriječiti dolazak bolesti u našu zemlju, posljedice afričke svinjske kuge posredno osjećamo već sad. Cijena svinjetine u našim je mesnicama čak 23 posto veća nego u istom razdoblju lani.
