Iako prosječnom korisniku interneta ime protokola i pojam IP adresa ne znače puno, svaki administrator zna što ona točno predstavlja. Naime, svako računalo na internetu ima vlastitu IP adresu kako bi se zahtjev za informacijom mogao isporučiti na pravu adresu, piše Nacional.
No, tih adresa nema neograničeno. Na samom početku, kada je broj korisnika interneta bio veoma mali, svako je računalo zaista imalo jedinstvenu adresu. Kako je broj korisnika i računala rastao, tako su se administratori suočili sa dva problema. Bilo je sve manje raspoloživih IP adresa i one su bile sve skuplje. IPv6 ima znatno veći adresni prostor od IPv4. To proizlazi iz korištenja 128-bitnih adresa, dok IPv4 koristi samo 32 bita.,
Stoga je Svjetska organizacija za upravljanje internetskim domenama uvela pravilo privatnih domena i internetskih mreža. Time je dobiven velik broj istih adresa koje su se koristile u privatnim mrežama i iza izlazak na internet koristile istu IP adresu.
Ipak, takvo je rješenje samo odgodilo neizbježno. Prema posljednjim podacima u svijetu je još svega 722 milijuna slobodnih IP adresa u IPv4 protokolu, a moglo bi ih nestati već sljedeće godine. Stoga ne iznenađuje što u sve glasniji prijedlozi da se uvede IPv6 protokol kojim bi se dobilo četiri puta više IP adresa i time osigurala stabilnost interneta i u budućim godinama.
Prelazak na IPv6 protokol za obične bi korisnike bio gotovo neprimjetan, no izuzetno skup za tvrtke i operatere jer treba osigurati kompatibilnost novog protokola sa starim softverom. Stoga ne iznenađuje što svega jedan posto korisnika interneta na svijetu koristi IPv6 adrese.
