Policija uhodila Mladena Bajića i novinare!

Bivši glavni ravnatelj policije Oliver Grbić u drugoj polovice prošle godine, pred same parlamentarne izbore, naložio je tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i osam novinara, piše Novi list.

Bajića i novinare policija je nadzirala direktnim praćenjem te izlistima telefonskih kontakata, a formalni razlog Grbić je našao u izvidima oko curenja podataka tijekom istrage nad HDZ-om u slučaju Fimi medija.

Prema informacijama Novog lista, koji su potvrđeni s najviših pozicija, sve je počelo nakon 15. srpnja prošle godine, kada je Večernji list objavio transkripte dijelova iskaza bivše blagajnice HDZ-a Branke Pavošević.   

Državno odvjetništvo tada pokreće istragu zbog curenja informacija. No tu istragu koristi tadašnji ravnatelj policije da za četiri novinarke i samog glavnog državnog odvjetnika zatraži mjere nadzora.

Prvo je tražen ispis telefonskih kontakata, za što ne treba nikakav sudski nalog, a nakon toga je Grbić iskoristio pravni manevar i pozivajući se na članak 80 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koji omogućava upotrebu tajnog praćenja 'ako je očigledno da se drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla'.

Isti izvor navodi da su pod nadzorom pored Bajića bile novinarke Večernjeg lista Marina Borovac, Ivana Jakelić i Marijana Zrinjski, koje su bile potpisane pod tekst o iskazu Branke Pavošević te Ivanka Toma kojoj je polje rada Državno odvjetništvo te pravosuđe u cjelini.  

"U rujnu te godine tekst s iskazom Branke Pavošević objavljuje i Jutarnji list, nakon čega Grbić mjere nadzora proširuje na još nekoliko novinara i urednika. Iz Jutarnjeg tako pod mjere dolazi glavni urednik Mladen Pleše te novinari Dušan Miljuš i Vanja Nezirović, a priključen im je još jedan član redakcije Večernjeg lista, Josip Bohutinski. Nadzor nad glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem nastavljen je kontinuirano, iako se znalo da takvo što nema uporišta u zakonima. Zajedničko svim nadziranim novinarima i urednicima bilo je to da prate aferu Fimi medija u svojim redakcijama", piše Novi list.

U Ministarstvu unutarnjih poslova u studenom 2011. godine održan je i radni sastanak na kojem se raspravljalo o mogućnosti uhićivanja nekih od novinara koji su bili pod mjerama nadzora, ali se odustalo od toga jer nije postojalo dovoljno indicija za ikakva uhićenja novinara te bi se time policija našla pod velikom kritikom. Koliko je poznato, Karamarko nije bio na tom sastanku.