Na zagrebačkom Županijskom sudu u srijedu, 2. srpnja, počinje još jedno suđenje bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu koji bi ovoga puta na optuženičku klupu trebao sjesti zbog optužbi da je s bivšim vlasnikom Dioki grupe Robertom Ježićem 2008. poticao tadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka da Ježićevim tvrtkama isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene.
Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je potvrdio u rujnu prošle godine, iako je gotovo ista optužnica već bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.
Kada je u veljači 2012. ispitan u toj istrazi, Sanader je odbacio sumnje da je zloupotrijebio položaj i ovlasti kao predsjednik Vlade.
Mravak je, međutim, priznao nedjelo, dok je Ježić prvo poricao krivnju da bi zatim postao krunskim svjedokom tužiteljstva u slučajevima Ina-MOL i Hypo u kojima je bivši premijer nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od 10 godina, koju je Vrhovni sud nedavno smanjio na osam i pol godina zatvora.
Osim zbog slučajeva Ina-MOL i Hypo, za koje je dobio pravomoćnu presudu zbog provizije od Hypo banke te primanja mita od mađarskog Mola u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, Sanader je nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora zbog Fimi-medije, gdje su i HDZ i njegovi bivši dužnosnici proglašeni krivima zbog izvlačenje novca iz državnih ustanova, koji je završio u HDZ-u i Sanaderovu džepu.
Još mu se sudi zbog primanja mita u slučaju Planinska, a taj nekad najmoćniji hrvatski političar suočen je i s optužbama u slučaju HEP-TLM, u kojem ga se tereti da je HEP oštetio za 650 milijuna kuna, potičući Mravka da šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju prodaje struju ispod tržišne cijene.
Sanaderu su dosad sudili ili mu još sude suci zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić, Ivana Čalić i Jasna Smiljanić, dok će mu u najnovijem sudskom postupku suditi Marijan Garac.
U tom slučaju Sanadera se tereti da je s Ježićem poticao šefa HEP-a Ivana Mravka da Ježićevim tvrtkama isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene.
Pozajmica, koju je Mravak navodno odobrio bez znanja uprave, u konačnici je ipak vraćena pa je HEP u toj aferi oštećen za 3,8 milijuna kuna. Kupnjom struje ispod tržišne cijene Dioki je, po tvrdnjama tužiteljstva, nezakonito "uštedio" 1,95 milijuna kuna, a tvrtka Dina Petrokemija 1,88 milijuna kuna.
Do pogodovanja Ježićevim tvrtkama navodno je došlo kada je HEP 2008. odlučio povisiti cijene tzv. povlaštenim kupcima, među kojima su bili Dioki i Dina Petrokemija.
Na Ježićevu molbu, Sanader je od Mravka tražio da tvrtkama njegova tadašnjeg prijatelja snizi cijenu struje, što je Mravak i učinio bez znanja ostatka HEP-ove uprave. Nezakonita pogodba je, po tvrdnjama tužiteljstva, trajala 2008. i 2009. godine.
Po istom principu Sanader je za Ježića od Mravka ishodio i pozajmicu od 15 milijuna kuna, koja je trebala biti vraćena za 60 dana, ali je rok prolongiran čak četiri puta.
