Učiteljima, nastavnicima i profesorima koji su radili na projektu 'Škola za život' isplaćeni su pojedinačni iznosi putem autorskih honorara od više desetaka ili više stotina tisuća kuna.
Ministarstvo tvrdi kako su troškovi pokriveni sredstvima Europskog socijalnog fonda, no to nije spriječilo nemir koji je ušao u mnoge zbornice nakon što je portal Srednja.hr objavio tablicu s imenima i prezimenima oko 130 primatelja, za koje je u razdoblju od devet mjeseci 2018. utrošeno oko 10,6 milijuna kuna.
Astronomski plaćeni, ali nisu obavili dobar posao
Međutim, posao koji su nastavnici odradili na najunosnijem dijelu Škole za život, nije ocijenjen dovoljno dobrim, priopćila je to Lidija Kralj, pomoćnica i bliska suradnica ministrice Blaženke Divjak, skupinama koje rade na Školi za život. "Nakon što su pregledane trenutačne inačice metodičkih priručnika i provjereni ugovori s autorima ustanovljeno je da oni ne udovoljavaju ciljevima i zahtjevima koji su postavljeni pred autore niti predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac", stoji u prvoj rečenici dokumenta koji je Kralj poslala nastavnicima koji rade na uvođenju Škole za život i kojima je za rad do tada podijeljeno najmanje sedam milijuna kuna.
Među, za mnoge, iznenađujućim iznosima našao se i onaj koji je jedna nastavnica primila za priručnik za predmet njemačkog jezika. Nastavnica je za njega dobila čak 230 tisuća kuna.
"Pala mi je vilica kad sam vidjela iznos", "Sad je jasno zašto ti ljudi hvale reformu", "I ja bih šutio da sam primio toliki honorar", dio je navodnih reakcija iz zbornica na honorare koje primaju njihove kolege, prenosi Jutarnji.
'Nemam se pred kime pravdati'
No nastavnici koji su radili na reformi ne slažu se s optužbama.
"Nemam se pred kim pravdati, moja savjest je čista", rekla je jedna od prozvanih nastavnica koja je primila honorar veći od 100 tisuća kuna, javlja Srednja.hr.
S njom se slaže i profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Snježana Koren koja je na reformi radila od rujna 2015. do lipnja 2016. godine, a ponovo je aktivirana od listopada 2017. do ožujka 2018. te je radila pro bono.
"Iznos koji spominjete primila sam za metodički priručnik vezan uz Školu za život te za poslove mentoriranja. Iako je moj udio u radu na metodičkom priručniku bio manji, s punom odgovornošću mogu reći da su se ostale kolege iz skupine za povijest debelo naradile", kazala je Snježana Koren. Rezultat njihove skupine, čiji su članovi primili honorare različitih iznosa (od 3900 do 77 tisuća kuna) su dva metodička priručnika od 500, odnosno oko 600 stranica.
Napominje kako su na tome radili cijelo ljeto, paralelno pripremajući materijale za edukaciju, mentorirali, išli u savjetničke posjete školama.
Navodi kako prije javnog linča treba vidjeti koliko su ti ljudi zaista radili i kakva je kvaliteta priručnika. Koren kaže kako je izrada kvalitetnog metodičkog priručnika zahtjevniji posao od izrade udžbenika te da je u redu da ljudi budu plaćeni za posao koji rade.
Nisu znali za iznos
"Nisam znala koliki ću iznos primiti jer mi to nije rečeno, a visina honorara me iznenadila", otkrila je anonimno jedna od učiteljica s popisa te je navela kako je za sve ostalo potrebno pitati Ministarstvo. Oni, s druge strane, iznose ne opovrgavaju. Kažu kako je sve u skladu s pravilima Europskog socijalnog fonda za angažiranje stručnjaka na projektima. Nakon donošenja kurikuluma otvoren je javni poziv za izradu dijelova metodičkih priručnika za što je u ovoj i idućoj godini osigurano 60 milijuna kuna.
