Astronomi su uz pomoć teleskopa Hubble ostvarili dosad najdublji pogled u svemir, otkrivši šest galaktika koje su nastale neposredno nakon stvaranja svemira prije 13.7 milijarda godina, a za sedmu galaktiku utvrđeno je da je mnogo starija nego što se dosad vjerovalo.

Astronomi NASA-e to otkriće opisuju kao slike "novorođenačkog razdoblja svemira". Jedan od otkrivenih objekata mogao bi biti najstarija do sada otkrivena galaktika iz vremena kad je svemir bio star tek 380 milijuna godina.

"Ove rane galaktike građevni su materijal od kojeg su nastale današnje galaktike", kaže John Grunsfeld, NASA-in znanstvenik.

Te rane galaktike koje datiraju s početaka svemira trebale bi znanstvenicima pomoći da otkriju što se događalo u 'mračno doba', u razdoblju od oko 200 milijuna godina nakon Velikog praska kad su se oblaci vodika hladili, 'okupljali' gravitacijskom silom i počeli gorjeti što je stvorilo prvu generaciju zvijezda.

"To je bio vrlo važan trenutak u povijesti svemira", kazao je astronom Richard Ellis s kalifornijskog instituta za tehnologiju u Pasadeni.

Znanstvenici ne znaju kad se točno dogodila ta svemirska zora i je li se radilo o jednom dramatičnom događaju koji je doveo do toga da sve galaktike stvore svoje prve zvijezde ili su se stvarale postupno tijekom milijuna godina.

Otkriće sedam galaktika iz razdoblja između 350 milijuna i 600 milijuna godina nakon Velikog praska podupire teoriju da je svemirska zora bila dugotrajan proces u kojem su galaktike polako stvarale svoje zvijezde i kemijski sastav, kaže Brant Robertson sa sveučilišta u Arizoni.