Kurd uhićen kod Omiša prije 24 dana uskoro bi mogao na slobodu jer Turska koja traži izručenje nije dostavila nikakve dokaze o njegovom naovodnom terorizmu.
Splitski odvjetnici Edvard Sušac i Mario Žaja novi su branitelji njemačkog Kurda Murata Catulaya (52) iz Koelna, koji je prije 24 dana uhićen u Kostanjama kod Omiša dok je ljetovao s obitelji, prenosi Slobodna Dalmacija. On se i dalje nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Splitu jer nije platio jamčevinu od 50 tisuća eura. Ekstradicijski pritvor može trajati četrdeset dana, ali se može i produžavati.
"Naš klijent boji se za egzistenciju svoje obitelji, a strahuje od izručenja jer smatra da nije terorist, a nije ni turski državljanin s obzirom da je dobio politički azil u Njemačkoj, a zatim i njemačko državljanstvo. U Turskoj nije bio punih 25 godina " kaže odvjetnik Žaja, koji ima potvrdu od austrijskog imigracijskog ureda da je Catulay bio od 1987. do 1990. registriran u Austriji te da od studenoga 1995. živi u Njemačkoj.
Na interpolovoj tjeralici
Turska do petka nije dostavila nikakvu dokumentaciju Županijskom sudu u Splitu koja bi potkrijepila dokazima navodni Catulayev terorizam. Ta je dokumentacija trebala do 13. kolovoza biti dostavljena na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Sada tročlano Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu, koje odlučuje o izručenju Kurda Turskoj, nema o čemu i što vijećati. Ako Turska u roku od četrdeset dana ne dostavi potrebnu dokumentaciju, Catulay će biti pušten iz ekstradicijskog pritvora i moći će slobodno otići u Njemačku, u kojoj je mirno živio i radio sve do uhićenja u Kostanjama. Još nema službene potvrde, ali ako dokumentacija iz Turske i stigne, Njemačka će se protiviti Catulayevu izručenju.
Kurd nije uhićen na temelju europskog uhidbenog naloga, nego na osnovi crvene Interpolove tjeralice iz 2012. godine, i tu se kod nas procedura izručenja odvija po starom Zakonu o kaznenom postupku. Turska ga već pet godina tereti za terorizam i sudjelovanje u terorističkim akcijama organizacije TIKKO, vojnog krila Komunističke partije Turske.
"Pa vidite što se radi u Turskoj!"
Postupak ekstradicije je pravosudni u dijelu gdje sud odlučuje o izručenju, odnosno gdje provjerava može li doći do toga, a politička odluka je ona koju poslije donosi ministar pravosuđa prigodom izvršavanja sudske odluke. U zadnje vrijeme Vrhovni sud, ali i ostali sudovi, zauzeo je stav da je u konkretnom slučaju osobito važno provjeriti bi li došlo do narušavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda.
I Centar za mirovne studije (CMS) upozorio je da Hrvatska ne smije Turskoj izručiti njemačkog državljanina kurdskog podrijetla, upozoravajući da Hrvatska ne smije odstupiti od zaštite temeljnih ljudskih prava i izručenjem ugroziti život osobe koja je u Njemačkoj ostvarila zaštitu radi političkog progona.
"Recentna događanja u Turskoj, gdje turske vlasti uhićuju na tisuće političkih neistomišljenika i žele uvesti smrtnu kaznu, kao i turska derogacija obveza Europske konvencije o ljudskim pravima, navodi na zaključak kako postupak koji bi optuženi imao u Turskoj, ukoliko bi bio izručen, ne bi bio pravičan.
Europa je konvencijom usvojila određene civilizacijske standarde kojima se propisuje zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne te svaki sudac koji odlučuje u ovom slučaju mora dati odgovor bi li došlo do takvih postupaka u slučaju izručenja uhićenog Turskoj. Izručenje bi u ovom slučaju bilo protivno i pravnom principu zabrane vraćanja, koje je prepoznato i zajamčeno brojnim međunarodnim dokumentima, a koji osobu štiti od vraćanja u zemlju gdje bi njen život bio ugrožen", ističe CMS.
