Kad Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu, kao najviša pravosudna institucija Ujedinjenih naroda (UN), ocijeni je li bilo genocida, Srbi i Hrvati će i dalje morati živjeti jedni pored drugih, a kao susjedi, prijatelji ili saveznici - odlučit će vrijeme, a ne sud, ocijenili su sugovornici Radiotelevizije Srbije (RTS) u pokušaju da predvide odnose dviju država nakon procesa koji je u tijeku pred ICJ-em.
U povodu razmjene tužbi za genocid i procesa koji traje u Den Haagu, RTS je - uoči završnih riječi koje pred ICJ-em iznosi hrvatski pravni tim - podsjetila na dosadašnje poslijeratne pokušaje pomirenja i promjene u uzajamnim odnosima i suradnji dviju država.
"Ruke pomirenja pružali su predsjednici, premijeri, ministri Srbije i Hrvatske. Bilo je isprika, govorilo se o napretku u odnosima dviju država, povlačenju međusobnih tužbi za genocid, i o tome da prijatelji ne idu pred sud", navodi RTS, konstatirajući da su na kraju ipak završili na sudu, a da otvaranje starih rana, u Beogradu i Zagrebu, s jednakom pozornošću prate svi, a poglavito oni koji su u ratu izgubili najviše.
Na pitanje hoće li se haaška presuda iskoristiti da se stavi točka na dosadašnje, i okrenu nove stranice povijesti, sudionik rata Milan Popić kaže kako "Srbija neće imati problema da nastavi dobrosusjedske odnose s Hrvatskom", ali da "Hrvatska to neće prihvatiti nikada bez obzira kakva će presuda biti jer svi mi znamo šta je Hrvatska napravila Srbima koji su tamo živeli kroz prošlo stoljeće".
Hrvatska spisateljica Ivana Simić Bodrožić u telefonskoj izjavi iz Zagreba poručuje kako "većini ljudi više nije ni do kakve osvete i do toga da žive u mržnji i netrpeljivosti, nego jednostavno žele saznati što se dogodilo njihovim najmilijima", a da je posve druga stvar što se tijekom procesa pred ICJ-em "govore neke stvari s kojima se ljudi moraju suočiti".
Na pitanje opterećuje li još jedno suočavanje s prošlošću sadašnjost i budućnost i koja je prava korist od procesa u Haagu, politički analitičar Davor Gjenero ocjenjuje da za sadašnje srpsko-hrvatske odnose proces pred ICJ nije sudbonosan i da će, "osim u onim područjima koja su bila pogođena ratom, sve proći bez nekakvih velikih odjeka i bez velikih reagiranja javnosti".
"Na nacionalnoj osnovi, za ovu razinu bilateralnih odnosa ishod haaškog procesa neće biti sudbonosno dobar, niti sudbonosno loš", rekao je Gjenero, ocijenivši da će u godini do izricanja presude mnogi i zaboraviti da je proces i postojao.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac kaže da ne očekuje nikakva iznenađenja.
"Ono što ne bih volio je da to dobije one dimenzije u javnosti koje bi opet hrvatske i srpske odnose vratile u razdoblje kakvi su bili nakon oslobađajućih haaških presuda", rekao je za RTS Pupovac.
"Kad najviša pravosudna institucija UN-a ocijeni je li bilo genocida, dva naroda i dalje će morati živjeti jedni pored drugih. Kao susjedi, prijatelji, saveznici - uvjereni su na obje strane - odlučit će vrijeme, a ne sud", konstatira Radiotelevizija Srbije.
