Prvi je to slučaj u Hrvatskoj da obveznik parafiskalnog davanja tuži instituciju koja je ovlaštena da ga prikuplja, kaže porezni stručnjak Božidar Jelčić.
"Neshvatljivo mi je kako je do toga moglo doći, ali posljedice će u svakom slučaju biti velike, jer se time stvara sudska praksa koju će moći koristiti sve tvrtke", kaže Jelčić, piše Poslovni dnevnik.
Ante Matijašević kaže da ga je ZAMP istisnuo s tržišta memorijskih kartica i sličnih proizvoda na kojem je ostvarivao 60 posto prihoda.
Kaže da je 2006. godine u tom segmentu imao rast prometa od 204 posto i dobiti od 226 posto, dok je godinu poslije, kad je počela ZAMP-ova naplata, zabilježio pad prihoda i dobiti od 10 posto, te je na kraju odustao od distribucije takvih proizvoda.
"ZAMP je diskriminirao moju tvrtku jer je velikim konkurentima okupljenim oko jedne udruge dopuštao popust od 50 posto, a manjim tvrtkama poput moje svega 15 posto popusta, zbog čega cijenom nisam mogao biti konkurentan", kaže Matijašević.
Krajem prošle godine Agencija za tržišno natjecanje zaključila je da je ZAMP upravo takvim modelom naplate kršio zakon, oštetivši 53 tvrtke, pa ga je stavila pod promatranje.
Zbog toga ZAMP-u prijeti i prijava prekršajnom sudu na kojem može dobiti kaznu do deset posto bruto prihoda, što je oko 9,1 milijun kuna, te dodatnih 200.000 kuna globe za odgovornu osobu.
Predsjednica AZTN-a Olgica Spevec kaže da se ZAMP žalio Upravnom sudu, ali da oni ostaju pri svojoj odluci.
Glasnogovornica HDS ZAMP-a Marina Ferić-Jančić potvrdila je da su uložili žalbu te dodala da to ne znači da neće poštovati odluku AZTN-a.
"Uistinu nismo imali namjeru kršiti zakon, a popuste smo osigurali radi implementacije sustava naknada, te smo i jednoj i drugoj udruzi tvrtki ponudili iste uvjete, koji su bili vezani uz količinu ostvarenog prometa", zaključuje Ferić-Jančić, piše Poslovni dnevnik.
Prethodni članak:
arti-201002240717006
