Tu je, s druge strane i progresivni rast troškova rezervacija za gubitke kojem su snažno izložene velike banke i kojem je u prethodnom kvartalu izbjegla jedino Raiffeisen banka. Najveći porast rezervacija za gubitke zabilježila je vodeća hrvatska banka Zaba koja je u prvom kvartalu imala troškove rezervacija od -190,68 milijuna kuna u odnosu na -54,1 milijun kuna u prva tri mjeseca 2009.
Sumarno, četiri dominantne banke na kraju ožujka su zabilježile neto zaradu od 693,34 milijuna kuna što je 130 milijuna kuna ili 16 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju podaci iz kvartalnih financijskih izvješća.
Pritom, najveći je pad dobiti imala Erste&Steiermärkische Bank, za 32 posto na 117 milijuna kuna, dok je Privredna banka Zagreb jedina uspjela završiti tromjesečje s blagim, 2 -postotnim rastom profita na 183 milijuna kuna, piše portal banka.hr.
Istina, krediti klijentima na završetku prvog kvartala u odnosu na kraj 2009., zabilježili su negativnu stopu samo u RBA, no problem je u minornom porastu kreditiranja banaka, osobito segmentu stanovništva.
Tako su u RBA krediti ostalim komitentima bili niži 350 milijuna kuna odnosno 1,5 posto, a glavni faktor ukupnog smanjenja je pad potražnje građana, osobito za kreditiranjem kupnje vozila u kojem banka prednjači s tržišnim udjelom od 39 posto.
S druge strane, ova je banka jedina u promatranoj konkurenciji na kraju tromjesečja uspjela preko 60 posto smanjiti troškove rezervacija za gubitke koji su pali sa 133,96 na 50,2 milijuna kuna.
Kako pojašnjava RBA menadžment "niži troškovi rezerviranja za rizike proizlaze iz kretanja na tržištu koja su ove godine blaže negativna nego u istom razdoblju lani".
Umjesto trgovanja kamatni prihodi
U Zagrebačkoj banci krediti ostalim komitentima (klijentima) porasli su u odnosu na kraj prošle godine skromnih 2,5 posto na 62,63 mlrd kuna, pri čemu su krediti pravnim osobama porasli s 32,6 mlrd na 34,2 mlrd kuna, a krediti stanovništvu su ostali na gotovo istoj razini i iznose 29,9 mlrd kuna. U PBZ-u su krediti klijentima na kraju prvog tromjesečja bili 0,42 posto veći u odnosu na kraj godine i iznosili 42,2 mlrd kuna, dok su u Erste banci rasli također slabih 1 posto na 32,42 milijarde kuna.
Snažan pad u RBA bilježi i dobit od aktivnosti trgovanja koja zajedno sa tečajnim razlikama iznosi svega 4 milijuna kuna, dok je lanjska dobit od istih aktivnosti bila 58 milijuna kuna. Velike oscilacije dobiti od trgovanja karakteristične su za prethodno razdoblje financijske krize i prateće volatilnosti tržišta vrijednosnih papira, kako domaćih, tako i stranih.
Tako značajan pad dobitaka od trgovanja bilježi i Erste banka koja je ostvarila 27,65 milijuna kuna po toj stavci u odnosu na lanjskih 64,94 milijuna kuna. Zaba je za razliku od prvog lanjskog kvartala kada je od trgovanja zabilježeno 78,49 milijuna kuna dobiti, u prvom kvartalu ove godine ostvarila gubitak od 57,25 milijuna kuna.
PBZ-u je pak uspjelo da u prvom kvartalu ostvari 4,25 milijuna kuna dobiti od trgovanja nakon 52,52 milijuna minusa koje je od trgovanja banka imala u istom razdoblju prošle godine.
No, velike su banke izostanak izdašnih prihoda od portfelja vrijednosnih papira kompenzirale povećanjem neto kamatnih prihoda i prihoda od naknada koji su rasli u svim navedenim bankama.
Najveći neto prihod od kamata imala je Zaba sa 632,72 milijuna kuna odnosno godišnjim rastom neto kamatnih prihoda za 13,4 posto. Najveći relativni rast neto prihoda od kamata (+ 22,45 posto) bilježi RBA u kojoj su ti prihodi dosegli 315,66 milijuna kuna u prvom kvartalu. Za oko 8 posto povećale su neto prihode od kamata i Erste banka, na 361,86 milijuna kuna, i PBZ u kojem su ovi prihodi dosegli 464,32 milijuna kuna.
Neto prihodi od provizija i naknada rasli su najviše u RBA odnosno 18,9 posto na 92,44 milijuna kuna, zatim u PBZ-u gdje su ovi prihodi porasli 13,9 posto na 113,22 milijuna kuna. Dvoznamenkasti, 12-postotni rast prihoda od provizija i naknada imala je i Zaba koja je imala najveći apsolutni iznos ove vrste prihoda tj. 225,54 milijuna kuna.
Zbog smanjenja aktivnosti četiri velike banke zabilježile su na kraju ožujka ove godine i pad ukupne aktive. Pritom je Zaba, prva po visini imovine među domaćim bankama, imala ukupnu aktivu u iznosu 91,81 milijardi kuna ili 1 posto manje u odnosu na kraj lanjskog prosinca.
Ukupna aktiva drugoplasirane Privredne banke pala je na kraju prvog kvartala za 4 posto na 61,92 milijardi kuna, slijedi Erste banka sa aktivom od 47,54 milijardi kuna i padom od 2,86 posto. Na četvrtom mjestu po visini aktive je RBA s 39,13 milijardi kuna i smanjenjem aktive od 0,93 posto u odnosu na kraj prošle godine.
Prethodni članci:
arti-201005050210006 arti-201005060242006 arti-201005020171006
