Vlada bi, slažu se stručnjaci Uredbom o objavi blokada mogla spriječiti širenje nelikvidnosti na zdrave subjekte, a ne da objavu popisa neplatiša prebacuje na HUP, koji nema te podatke ni ovlasti, doznaje Poslovni dnevnik.
Financijski stručnjak Vlado Brkanić smatra da Fina nije pod obvezom čuvanja poslovne tajne i da bi Vlada morala intervenirati u propise zbog općeg interesa jačanja pravne sigurnosti i zaštite prava vjerovnika.
Ako bi blokade postale javni podatak, svi bi se klonili ili oprezno ulazili u poslovni odnos s blokiranim subjektom, tvrdi on.
"Vlada može Uredbom obvezati Finu da objavljuje imena svih blokiranih tvrtki i svote nepodmirenih obveza. Time se ne odaje stanje žiro-računa, nego stanje dospjelih obveza", upozorava Brkanić.
Ističe da je paradoksalno što je veća tajna podatak je li tvrtka blokirana nego stanje na računu koje je vidljivo iz godišnjih bilanci koje Fina objavljuje.
Također upozorava da Ministarstvo financija ima sve podatke o blokadama koje ne daje u javnost zbog "porezne tajne", a vjerovnici te Finine tajne informacije mogu kupiti od privatnih tvrtki.
Iz Sektora usluga za financijsku industriju i korporativne klijente Fine, čiji Centar za registre drži podatke o blokadama, objašnjavaju da objava blokada nije moguća jer je riječ, tvrde, o tajnim podacima.
Odvjetnik Mićo Ljubenko ne slaže se sa stavom Fine i tvrdi da je njihovo stajalište u službi zaštite dužnika. Smatra da se podatak o blokadi računa ne može tretirati jednako kao zakonski zabranjen upit o stanju računa, piše Poslovni dnevnik.
Prethodni članci:
arti-201007060064006 arti-201003010256006
