Vlada je u četvrtak dala suglasnost za pokretanje postupka razduživanja strateških društava Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), privatizacijom društva Hrvatske autoceste - Održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) putem inicijalne javne ponude (IPO).
Tom suglasnoću zadužuje se Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) da u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture započne s pripremnim radnjama u svrhu izbora savjetnika, a odluku o izboru savjetnika donijet će Vlada na prijedlog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom nakon donošenja Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude (IPO) i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
Današnjom vladinom odlukom pokreće se novi model monetizacije javnog duga HAC-a i ARZ-a i to njihovim razduživanjem i postupkom privatizacije HAC-ONC-a. Također, određuje se da će se razduživanje urediti posebnim zakonom.
HAC-a i ARZ nisu u mogućnosti uredno podmirivati svoje kreditne obveze, koje su lani postale dio javnog duga. Prema aktualnim projekcijama, razduživanjem tih tvrtki i privatizacijom HAC-ONC-a javni dug, koji je na kraju prošle godine iznosio oko 279 milijardi kuna ili 85 posto bruto domaćeg proizvoda, smanjio bio se za otprilike 4 postotna poena.
Dug veći od 4 milijarde eura
Ukupni dug HAC-a i ARZ-a trenutno iznosi više od 4 milijarde eura, odnosno gotovo 30,5 milijardi kuna. Od toga se na HAC odnosi 3,1 milijarda eura, a na ARZ 912 milijuna eura duga.
Od tog iznosa, samo bi ove godine trebalo biti otplaćeno 574 milijuna eura glavnice i kamata, a slijedeće godine 671 milijun eura. Kako je vremenska struktura otplate kreditnih obveza kratkoročna, otplate glavnica kredita rastu progresivno do 863 milijuna eura u 2019. godini.
No, HAC i ARZ su 2014. ostvarili ukupno tek oko 250 milijuna eura ili 1,9 milijardi kuna prihoda, što je dostatno za pokrivanje tek manjeg dijela njihovih obveza po postojećimkreditima.
U takvoj situaciji otplata kredita nije moguća bez refinanciranja velikog dijela dospjele glavnice uz državna jamstva, kao što je bio slučaj u 2014. i 2015. godini. Davanje državnih jamstava upitno je sa stajališta dozvoljenosti državnih potpora, obzirom da su oba društva ekonomski operatori koji djeluju na tržištu, te se državna jamstva kao oblik državne potpore neće moći davati za refinanciranje obveza u 2016. godini i nakon toga, navodi se u pojašnjenju ovog zakonskog prijedloga.
ARZ se gasi
Kako bi se provela inicijalna javna ponuda dionica (IPO) te razduživanje, predlaže se da određene poslove HAC-a na određenim autocestama i cestovnim objektima s naplatom cestarine na državnim cestama, obavlja tvrtka HAC-ONC, a ARZ se gasi. Na HAC-ONC bi se tako na 50 godina prenijeli poslovi građenja, rekonstrukcije, održavanja i upravljanja na izgrađenim autocestama i cestovnom objektu s naplatom cestarine na državnoj cesti tunela Sveti Ilija. HAC-ONC bi tijekom tog razdoblja imao i pravo na prihode od naknada za korištenje autocesta, odnosno cestarinu, naknadu za izvanredni prijevoz, naknadu za pravo građenja i pravo služnosti te naknadu za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih uslužnih djelatnosti.
Pod pretpostavkom uspješno provedenog IPO-a, 60 posto dionica HAC-ONC-a, procjenjuje se u zakonskom prijedlogu, vlasnici toga društva, odnosno HAC i Republika Hrvatska, kao pravni sljednik ARZ-a, trebali bi ostvariti neto primitak u iznosu od 1,5 milijardi eura.
Državi ostaju dugovi
Tada bi država, slijedom raskida Ugovora o koncesiji i prestanka postojanja ARZ-a, trebala kreditorima isplatiti 458 milijuna eura, dok bi preostalih 1,04 milijarde eura koristio HAC za pregovore s kreditorima i otplatu najnepovoljnijih kredita, primarno komercijalnih banaka. Na taj bi se način dug HAC-a smanjio na 2,06 milijardi eura, a državi bi preostalo 454 milijuna eura ARZ-ovog duga.
Vlada je u četvrtak odobrila i zaduženje Hrvatskim cestama i davanje državnog jamstva, u iznosu od 140 milijuna eura, radi financiranja građenja i održavanja državnih cesta i podmirenja kreditnih obveza u 2015. godini. Rok vraćanja kredita je 7 godina, uz promjenjivu kamatnu stopu u visini 6-mjesečnog Euribora uvećanog za 3,75 postotnih bodova.
Hina/Danas.hr
