Porez na ekstraprofit od kojega je država do sredine kolovoza, kako je rekao ministar financija Marko Primorac, ubrala 231 milijun eura pod lupom je Ustavnog suda koji radi na preispitivanju ustavnosti zakona koji je državi podloga za ubiranje dodatnih poreza, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Riječ je o Zakonu o dodatnom porezu na dobit koji je koncem prošle godine stupio na snagu, a podlogu je našao u lanjskoj uredbi EU koja govori o ekstraoporezivanju subjekata koji su imali izravnu korist od energetske krize i preusmjeravanje tih sredstava prema onima koje je kriza najviše pogodila.
Vlada je, međutim, Zakonom o oporezivanju ekstraprofita zahvatila puno šire, pa je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podnijela zahtjev za ocjenom njegove ustavnosti i zatražila od Ustavnog suda donošenje privremene mjere kojom bi zaustavio naplatu poreza na ekstraprofit do donošenja odluke.
Na Ustavnom sudu su rekli da se na tome predmetu radi i da su do sada dobili očitovanje Vlade, a to govori kako je realno očekivati odluku do kraja godine.
"HUP je intenzivno u stručnoj i široj javnosti upozoravao da je Zakon o dodatnom porezu na dobit diskriminatoran i protuustavan jer je obuhvatio sve tvrtke s prihodima većim od 300 milijuna kuna neovisno o tome u kojoj su djelatnosti poslovale i koja je pozadina rasta dobiti za više od 20 posto", kažu u HUP-u, napominjući da je od svih članica EU-a jedino još Mađarska odredila ovako široko definiran dodatni porez na dobit.
Naveli su više razloga zbog kojih smatraju da je ovo oporezivanje protuustavno i štetno jer penalizira najuspješnije poduzetnike i najbolje poslodavce, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
