U prošloj sezoni poslodavci su muku mučili s kroničnim nedostatkom radne snage kad im je nedostajalo 20.000 sezonaca, a čini se kako su prognoze još pesimističnije za ovogodišnju turističku sezonu kad se očekuje da će nedostajati 25.000 radnika.
Na taj je problem upozorio i predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić koji je procijenio da će deficit u 2018., zbog nastavka masovnog odlaska sezonske radne snage van, premašiti 25.000 te da Vlada mora pronaći mjere za zadržavanje stanovništva, tj. radne snage podizanjem plaća u toj djelatnosti, promjenom porezne politike, mjerama poput prekvalifikacija i drugih, navodi Glas Slavonije.
Unatoč ostvarenoj dobiti, plaće u turizmu ostaju ispod državnog prosjeka
Kada je riječ o kvotama za uvoz radne snage, za iduću godinu se spominje brojka od 29.000 radnika, od čak 29.000 radnika, a na turizam se odnosi uvoz od 1860, iako su traženja bila 4000 stranih radnika.
“Mogu oni tražiti 29.000 stranih radnika, no pitanje je gdje će ih naći. Najbolji je naš, domicilni radnik, najjeftiniji je za poslodavca. Uvozni radnik neće zarađenu plaću trošiti kod nas, nego kod svoje kuće. Poslodavci razmišljaju o sezoncima iz BiH, a oni pak razmišljaju na način 'ako već moram raditi izvan BiH, onda ću radije odabrati Austriju, Njemačku...jer ću tamo biti bolje plaćen'”, komentirao je Andrić.
Poslodavci s Jadrana pak već sada naveliko traže radnike za 2018. - ovih dana u više slavonskih gradova sezonce traži i lošinjska grupa Jadranka - njih 600. No, odaziv je relativno slab. Primjerice, u Đakovu se prijavilo tek 50-ak osoba.
Kako Glas Slavonije neslužbeno doznaje, ta grupacija za rad sobarice/čistačice daje osnovnu plaću od 3500 do 3600 kuna koja, uz plaćeni prekovremeni rad, može u konačnici biti do 5000 kuna.
Kronični nedostatak radne snage u turizmu i u predstojećoj sezoni
"Nadamo se da ćemo u ovom obilasku Slavonije riješiti bar njih 200. Firma smo koja postoji 70 godina, a radnike ćemo privući, kao i dosad, istinom o našem poslovanju, poštovanjem ugovora što se tiče plaća, prehrane, smještaja i drugog Kao holding s tri firme kćeri nudimo različita radna mjesta u sezoni - od kuhara i sobarica do vozača i animatora. Sezonaca je sve manje, no naš veliki plus jest što nam se 70 posto njih uvijek vraća. Dio njih pokušao je raditi u Njemačkoj, no vratio se. Iz razgovora s njima vidimo da to nije obećana zemlja kao što se priča. Jedno su telefonski razgovori o poslu, a drugo je na licu mjesta. Ljudima treba reći istinu o osnovnoj plaći, a da na nju ide rad nedjeljom, noćni rad, dvokratni rad... Sve su to dodatci na plaću. Proglašeni smo trećom firmom u Hrvatskoj po poštovanju ugovora prema radnicima, sezoncima, dobavljačima i drugima", rekao je direktor grupe Jadranko Dumenčić.
“Odradio sam dosad osam sezona na moru. U kuhinji. Završio sam ekonomsku školu, no prekvalificirao sam se preko biroa za kuhara. Najsigurniji je rad u hotelu. To je sustav koji ima svoj red u isplati plaća, a ne da u restoranu ovisim samo o jednom čovjeku, o gazdi. Radio sam par mjeseci i u Njemačkoj, ali kod našeg čovjeka koji nije poštovao svoju riječ”, ispričao je svoje iskustvo Đakovčanin Krešimir.
U Slavoniji se već sada traže radnici za ljetnu sezonu
Iako većina turističkih tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje iz godine u godinu dobit, plaće zaposlenih u turizmu ipak ostaju ispod državnoga prosjeka.
Turističke tvrtke danas su u Hrvatskoj vrlo snažne. Primjerice među deset najvećih hrvatskih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, nalaze se tri kompanije kojima je turizam osnovni posao - Adris grupa, Valamar Riviera i Plava laguna. Najveća turistička kompanija u Hrvatskoj svakako je Valamar Riviera, s obzirom na smještajne objekte koji mogu primiti više od 56 tisuća gostiju. Tvrtka u sezoni zapošljava oko 5300 osoba. Slijedi je Maistra iz sastava Adris grupe s kapacitetima za smještaj 34 tisuće gostiju, zatim Plava laguna, pa Istraturist Umag, Jadran luksuzni hoteli, itd.
Ovih pet najvećih hotelsko-turističkih tvrtki po prihodima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, u prošloj godini je ostvarilo ukupan prihod od gotovo četiri milijarde kuna i dobit od 711 milijuna kuna.
