Neočekivana odluka ECB-a, koja znači da će grčka središnja banka morati osigurati desetke milijarda eura hitnih zajmova u tjednima koji dolaze, izazvana je time što mnogi u Frankfurtu smatraju da je nova grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći uvjetovanog reformama.
Stupa na snagu 11. veljače
Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon što je novi grčki ministar financija Janis Varufakis nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem ustvrdio da će ECB učiniti sve što je potrebno kako bi pomogla državama članicama kao što je Grčka. No dogodilo se upravo suprotno.
Odluka, koja stupa na snagu 11. veljače, znači da grčke državne obveznice vrijedne desetke milijarda eura kao i obveznice banaka za koje jamči Atena više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za ECB-ove zajmove tim bankama. Umjesto toga, grčka središnja banka morat će grčkim bankama osigurati hitne zajmove i sama za to snositi rizik. Zapadne li središnja banka zbog toga u poteškoće, grčka vlada morat će priskočiti u pomoć, što joj neće biti nimalo lako.
Banke u teškoj poziciji
Grčke banke dovedene su ovom odlukom u tešku poziciju. Dvije grčke banke već su počele koristiti hitne zajmove grčke središnje banke zbog povećanog povlačenja štednih depozita nakon izborne pobjede radikalno lijeve Syrize 25. siječnja. Bez potpore vjerovnika i ECB-a, Grčka bi se ubrzo mogla naći u teškoj financijskoj krizi. Budući da nema pristup tržištima zbog visokih troškova zaduživanja, grčka vlada ima dovoljno novca za još samo nekoliko mjeseci, a na ljeto mora vratiti oko 10 milijarda eura dugova.
Odluka ECB-a odrazila se odmah na tečaj eura koji je pao u odnosu na dolar. Euro je u srijedu navečer vrijedio 1,1341 dolara, prema 1,1479 u utorak u isto vrijeme i 1,1423 prije objave odluke ECB-a.
