Uz nekoliko tisuća kuna stipendije ali i edukacije i usavršavanje, te siguran posao odlične plaće u IT industriji, osječki studenti sve češće se odlučuju za smjerove informatike i matematike. No, potom odlaze u realni sektor pa onaj obrazovni ostaje bez tih kadrova.
"U početku smo imali nastavničke smjerove Matematike i Informatike. Kad smo 2004./2005. krenuli s Financijskom matematikom i statistikom, koja u startu nije bila prepoznata u privredi, u načelu su se svi naši bivši studenti zapošljavali u nastavi. Sada se događa obrnuto – većina završenih studenata zapošljava se u realnom sektoru, uključujući i one koji su završili nastavnički smjer, postotak takvih veći je od 60 posto", opisuje za Glas SlavonijeKristian Sabo, pročelnik Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku, gdje su u suradnji s IT stručnjacima iz udruge Osijek Software City lani razvili novi smjer - Matematiku i računarstvo.
Dodaje kako je situacija očekivana jer su plaće u privredi puno bolje od onih u prosvjeti. Potražnja je velika, a nedostatak kvalificirane radne snage u informatičkom sektoru u Osijeku kroničan pa se u nestašici zapošljavaju i stranci.
Radnike drže k'o kap vode na dlanu
U osječkim IT tvrtkama zaposlenike se drži kao kap vode na dlanu - osim velikih plaća (koje, naravno, idu s iskustvom i projektima), mogućnosti brzog napredovanja i kontinuiranog usavršavanja, IT-ovci imaju i druge pogodnosti kao što su bonusi i nagrade za trud, a često se umjesto za novčane nagrade radije odlučuju za slobodan dan ili dodatne dane godišnjeg; tu su i skupa računala i mobiteli, putovanja, team buildinzi, a u nekim se tvrtkama šuška i o subvencioniranju stambenih kredita zaposlenicima.
Kako bi se osigurali kadar kojeg danas nedostaje, stipendiraju ih privatne tvrtke , PBZ, Fina, Institut RT-RK, Inchoo ...
U čemu griješi država i tako nas vodi u ponor
Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City, koja okuplja tridesetak IT tvrtki, tvrdi kako je najveći problem kad je takav kadar u pitanju u javnoj upravi, jer ondje radnici nisu nagrađeni za dobar rad niti destimulirani oni koji ne rade dobro ili rade nedovoljno.
"Generalno, u prosvjeti hitno treba podići plaće i uvesti ono što cijela javna uprava nema, a mi imamo - to je nagrađivanje i kažnjavanje. Svi znamo profesore koji bi zbog proaktivnosti, truda i rada koji ulažu trebali imati dvostruko veću plaću, ali nažalost, ima i onih koji i sadašnju plaću zapravo ne zarade, odnosno 'reda radi' odrađuju svoj posao, ne pripremajući se za nastavu, što se loše odražava na učenike. Svakom entuzijazam nakon nekog vremena splasne ako rezultati njegova rada i truda nisu valorizirani i radi za istu plaću kao netko koga baš nije briga", ističe Jurlina.
Dodaje da nema smisla stavljati naglasak na informatiku u školama ako i nastavnici neće biti kompetentni, odnosno ako se učestalo neće dodatno educirati. "Proaktivnim nastavnicima treba iskazivati veće poštovanje, jer ako imamo loše nastavnike u školama, ali i na fakultetima, zbog toga što su loše plaćeni i demotivirani, imat ćemo i loše studente, a u konačnici i zaposlenike, a to nikome nije cilj", zaključuje Jurlina.
