Godinu pred nama obilježit će stagnacija, pa čak i novi ciklus recesije u zemljama Europske unije. Hrvatski ekonomisti upozoravaju nužnost provođenja reformi, ističući minus u državnoj blagajni, ali i probleme koji će se odraziti na život građana.
Zdeslav Šantić, iz Societe Generale-Splitske banke, upozorava da nakon čaše šampanjca u novogodišnjoj noći u 2012. slijedi otrežnjenje i pad standarda.
"Iduća godina donijet će najznačajniji pad standarda građana", upozorava, ističući da nakon parlamentarnih izbora slijedi rast cijena energije i komunalnih usluga. Lošim vijestima dodaje i val stečaja, pa samim tim i porast nezaposlenosti, te pad BDP-a.
Recesija u EU odrazit će se na naš izvoz i turizam
U slično je uvjeren i ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić, koji napominje da nas čeka izazov u borbi protiv depresije.
"Recesija u eurozoni odrazit će se kroz smanjenje izvoza", kaže Grčić, čije tvrdnje već sad potvrđuje statistika s padom izvoza za Italiju od 11 posto te padom izvoza u Njemačku za 3 posto. Bit će i manje izravnih stranih investicija (FDI), a država će se teže zadužiti na međunarodnom tržištu.
Problem Italije ističe i ekonomist Ljubo Jurčić, navodeći kako će ta zemlja pasti u recesiju. Njemačku, kaže, čeka stagnacija, odnosno rast od 0,7 posto u 2012. To će, prema njegovom mišljenju, utjecati na smanjenu potražnju na glavnim izvoznim tržištima Hrvatske, ali i na turizam.
"Ako se okrenemo proizvodnji za sebe, možemo preživjeti bez udara, ali da bi se to dogodilo, moramo odmah provesti kvalitetne mjere kako bismo njihov utjecaj osjetili najesen iduće godine", kazao je za Vjesnik Jurčić.
Željko Lovrinčević, savjetnik za gospodarstvo Jadranke Kosor, ističe kako će šest europskih zemalja u 2012. zaroniti u novu recesiju. Stoga se, tvrdi, za bolje sutra moramo pobrinuti sami, a spas vidi u konsolidiranju javnih financija.
Na vrata kuca MMF
Ekonomski analitičari Raiffeisena napominju da će do kraja godine inozemni dug skočiti na 103,4 posto BDP-a, pa se ne isključuje početak pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom.
Dolazak MMF-a za sobom bi povukao smanjenje mase plaća u javnom sektoru i subvencija poduzećima, racionalizaciju rashoda za zdravstvo i mirovine te bolje usmjeravanje rashoda za socijalnu pomoć, nastavak privatizacije, smanjenje parafiskalnih naknada i pojednostavljenje procedura za otvaranje novih poduzeća.
Zdeslav Šantić, pak, ističe da postoji i mogućnost se država refinancira i spasi proračun uz pomoć akcije HNB-a i poslovnih banaka. No to, prema njegovom mišljenju, ipak ne bi bilo najsretnije rješenje.
Dok su analitičari banaka pomalo pesimistični, politički aktivirani ekonomisti blaži su u prognozama. Ipak, konsenzus je postignut, jer je svima jasno da su reforme neizbježne, a one na kratki rok donose odricanja, otkaze i manje transfere.
