Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok se za 2016. predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. rast od 1,5 posto.
Najvažniji pozitivan doprinos gospodarskom rastu Vlada očekuje od porasta izvoza, za 3,6 posto, te bruto investicija u fiksni kapital za 1,6 posto. Kad je riječ o inflaciji, Vlada procjenjuje da će njezina stopa za 2015. biti 1,4 posto.
"Nismo dirali plaće, mirovine ni socijalna davanja. Očekujemo blagi oporavak gospodarstva, u 2015. očekujemo rast od 0,5 posto financije", poručio je ministar Boris Lalovac na početku sjednice Vlade.
U idućoj godini očekuje se rast gospodarstva od 0,5 posto, zahvaljujući porastu izvoza i bruto investicija u kapital, kazao je Lalovac obrazlažući prijedlog proračuna. To je, istaknuo je, realno jer i Europska komisija procjenjuje da će bruto domaći proizvod porasti za 0,2 posto.
Izdvojen HZZO
Lalovac je objavio da HZZO postaje izvanproračunski korisnik. Proračun će mu biti 22 mlrd. kuna, imat će poseban račun u HNB-u, a ne u komercijalnoj banci. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, od participacije i dopunskoga zdravstvenog osiguranja više neće biti dio državnog proračuna.
Značajna stavka na prihodovnoj strani proračuna su EU sredstva su. Lalovac očekuje od fondova u 2015. godini 7,1 milijardi kuna.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2015. trebali bi biti malo veći od 96,5 milijardi kuna, a rashodi gotovo 109 milijardi. U odnosu prema ovoj godini to znači da se prihodi smanjuju za više od 15,5 posto, a rashodi za više od 16 posto.
Najveće prihode u idućoj godini Vlada očekuje od poreza na robu i usluge, a očekuje i veće prihode od PDV-a. Na strani rashoda najveće smanjenje odnosi se na izdvajanje HZZO-a.
I na plaćama se će se štedjeti
Uštede od 650 milijuna planiraju se i na plaćama, i to boljim nadzorom u središnjem sustavu obračuna plaća. No, to prati neobična primjedba - u slučaju da se ne ostvare očekivane uštede i Vladini planovi o gospodarskome rastu od 0,5 posto, Ministarstvo financija će sredinom godine predložiti smanjenje osnovice plaća za 270 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru.
Milanović: Proračun nije socijalan, već realan
Premijer Zoran Milanović kazao je da prijedlog proračuna za 2015. nije savršen niti "razvojan i socijalan", kako se to često u prošlosti govorilo, već realan i odgovoran.
Napomenuo je i da se plaće i mirovine više ne mogu smanjivati te da Hrvatska kontrolira javne financija bolje nego ikad prije.
Proračun za 2015., po njegovim riječima, ne jamči automatski gospodarski rast, koji, kako je rekao, po svim pokazateljima ipak slijedi.
"Hrvatsku čeka bitka za veću zaposlenost i smanjenje siromaštva", istaknuo je Milanović.
