Objašnjavaju da pored tolikih tehnoloških postignuća nitko ne smije biti gladan, žedan, bez krova nad glavom, bez sredstava za zadovoljenje najosnovnijih životnih potreba, bez nade i pun straha za budućnost sebe i obitelji.
Brojnim potpisima građani Hrvatske dali su neočekivano veliku podršku ovakvoj inicijativi koju su pokrenuli europski aktivisti. Višnja Željeznjak, Varaždinka koja danas živi i radi u Rijeci, u kolovozu ove godine postala je hrvatska koordinatorica Europske građanske inicijative za temeljni dohodak.
O proceduri
U razgovoru za Novi list objašnjavajući koja je procedura nakon što se prikupi milijun potpisa, Željeznjak kaže kako će tada Europska komisija "pozvati organizatore inicijative o temeljnom dohotku da tu svoju ideju objasne Europskom parlamentu".
"Potom je obveza Europske komisije da razmotri cijelu ovu ideju, te da napiše svoje službeno očitovanje. Ako očitovanje bude pozitivno, onda se inicijativa šalje Europskom parlamentu kao legislativni prijedlog da se, jasno, pretvori u zakon", kaže.
Do kad bi temeljni dohodak mogao zaživjeti u Hrvatskoj, proći će, ističe, još najmanje deset godina. "Naime, riječ je o korjenitim promjenama za koje treba neko vrijeme. Prije svega potrebno je promijeniti stav društva prema ovakvim idejama. S obzirom na to da su, recimo, za mirovinsku reformu trebale godine i godine, tako ni za temeljni dohodak ne možemo biti naivni i očekivati da će on zaživjeti preko noći".
I mirovina za sve je prije bila utopija
Za temeljni dohodak Hrvatska bi trebala izdvajati oko 97 milijardi kuna godišnje, što je blizu trenutnog hrvatskog proračuna, no Željeznjak kaže kako se Hrvatska ionako mora pokrenuti, početi stvarati nove vrijednosti i smanjivati javnu potrošnju.
Usprkos tome, za njih temeljni dohodak nije utopija. "Podsjećam da je ideja o mirovini za sve još samo prije sto godina bila za neke također utopijska. Naime, u Austro-Ugarskoj pravo na mirovinu imali su samo državni namještenici. Danas nam je normalno da svi oni koji rade imaju penziju. Mi smatramo, i postoje ekonomske studije koje to podržavaju, da se ideja temeljnog dohotka može obistiniti", zaključuje.
