Svjetska banka procjenjuje da će u idućoj godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2,6, a u 2019. godini za 2,8 posto. U lipnju je očekivala rast za 2,5, u u 2018. , odnosno za 2,6 posto u 2019.
"Očekuje se da će osobna potrošnja ostati robusna, odražavajući fiskalno ublažavanje, oporavak tržišta rada i povećanje povjerenja potrošača", navodi se u izvješću Svjetska banke pod nazivom "Migracija i mobilnost", objavljenom prošloga tjedna.
Rast zbog bolje integracije u EU
Ističe se i da je izvoz roba ključan u poticanju rasta, pri čemu se tvrtke dodatno integriraju u tržište Europske unije, a inozemna potražnja glavnih trgovinskih partnera jača. Zbog većeg povlačenja sredstava iz EU fondova, osobito kad su u pitanju javne investicije u infrastrukturu, ulaganja će se intenzivirati.
Deficit raste...
Analitičari očekuju da će se u ovoj godini fiskalni deficit povećati na 1,3 posto zbog poreznog rasterećenja i opuštanja potrošnje, no potaknut rastom gospodarstva, deficit bi nakon toga u 2018. i 2019. trebao pasti na prosječno 1,0 posto, što bi dovelo do daljnjeg postupnog smanjenja udjela javnog duga na 76,4 posto BDP-a u 2019. godini.
Pozitivan razvoj situacije na tržištu rada, pri čemu bi ILO stopa nezaposlenosti do 2019. trebala pasti ispod 10 posto, trebao bi podržati rast raspoloživog dohotka. a nastavak oporavka gospodarstva podržat će daljnji pad nezaposlenosti, pa Svjetska banka očekuje da će tzv. apsolutna stopa siromaštva i dalje padati te u 2019. godini iznositi 4,9 posto.
Rizici ipak postoje
"Iako su fiskalni rezultati bolji od očekivanja, nova fiskalna ekspanzija i neizvjesnost u vezi domaće politike povećavaju rizike od usporavanja tempa strukturnih reformi i postizanja održivosti javnog duga", navodi se u izvješću Svjetske banke.
Dodaje se da rizike predstavljaju i još uvijek visoka razina zaduženosti privatnog sektora, problemi u Agrokoru, te da Hrvatska ove i idućih godina treba refinancirati znatan dio javnog duga, prenosi Poslovni.
"Kreditni rejting države ostaje i dalje špekulativni, no izgledi su poboljšani, što upućuje na to da bi ubrzanje tempa konsolidacije i strukturnih reformi (poslovnog okruženja, regulatornih reformi) moglo dovesti do poboljšanje rejtinga", navodi se u izvješću Svjetske banke.
