Podsjetimo, Vlada je ponudila da kamata kredita bude fiksna, do najviše 5 posto, a država bi subvencionirala 3,3 posto dok bi kupac plaćao 1,70 posto kamate prve četiri godine kredita. Napomenimo, te bi novce trebalo vratiti nakon što se kredit otplati.
Kamate na stambene kredite sada iznose od 6,75 do 7,5 posto. Tako bi za kredit od 100.000 eura na rok otplate od 25 godina po trenutačnim tržišnim uvjetima banci vratili 205.605 eura, s mjesečnom ratom od 690 eura. Na subvencionirani kredit kakav nudi Vlada (s fiksnom kamatom od 5 posto) banci bi vratili 175.000 eura, a rata bi iznosila 584 eura. Dakle, ukupna razlika vraćenog novca iznosila bi 30.000 eura, a razlika u mjesečnoj rati iznosila bi 106 eura.
Čekajući detalje i konačni prijedlog, bankari načelno odgovaraju da su zainteresirani za projekt, a među prvih pet banaka jedino je Hypo odgovorio da bi im trenutačno kamatna stopa od 5% na kredite u eurima bila prihvatljiva.
'Vlada i dalje radi istu grešku'
Ipak, ekonomisti nisu oduševljeni Vladinom posljednjom inicijativom. Analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek kaže da Vlada i dalje radi istu grešku, jer ništa ne daje kućanstvima već ih navlači da uzmu kredit. Također, kaže Vizek, Vlada opet griješi jer demotivira graditelje da spuste cijene, što je jedini realni potez.
Isto misli i Hrvatska udruga sindikata. Ekonomistu Josipu Tici prijedlog djeluje kao još jedan pokušaj da se ohrabri kupce stanova koji se boje prevelikih kamata na kredit. "Bilo bi dobro da Vlada jasno kaže da će u slučaju izglasavanja ovog paketa pomoći, subvencija vrijediti za sve koji su dignuli kredit s današnjim danom, jer će u suprotnom doći do pada prodaje zbog čekanja na izglasavanje ovoga zakona", kaže Josip Tica.
Vezani članci:
arti-201102100029006 arti-201102110219006 arti-201005100261006 arti-201101190366006 arti-201101130014006
