Najavljeni paket reformskih poteza hrvatske Vlade uključuje među ostalim i privatizaciju državne imovine u nizu poduzeća, pri čemu u prvi plan dolaze Podravka i Petrokemija, dvije ponajveće preostale poluge državne poljoprivredne politike.
Gigant s 500 proizvoda na meti stranih konkurenata?
U koprivničkom prehrambenom gigantu država je vlasnik kontrolnog paketa od 25,4 posto dionica, dok su najkrupniji suvlasnik mirovinski fondovi s 42 posto. Pritom, piše DW, valja uzeti u obzir i da bi s nedavno prizivanom mogućnošću nacionalizacije drugog stupa mirovinske štednje i taj dio Podravke mogao dospjeti u državne ruke, odnosno pod kontrolu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
S druge strane, upitno je što bi se vremenom dogodilo kao bi neki inozemni konkurent otkupio Podravku s njenih više od 500 proizvoda poput Vegete, Čokolina, Studenca, Lera, Eve i drugih.
"Treba sagledati tri presudne cjeline: prva nam pokazuje da je tvrtka ostvarila neto dobit od 400 milijuna kuna u prošloj godini, s gotovo 30 posto prihoda na tržištima srednje Europe i zemalja bivšeg SSSR-a, uz strukturu prihoda temeljenih na vlastitim brendovima od čak 88 posto", kaže Goran Đulić, ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) i analitičar hrvatske poljoprivredne politike.
Podravka je žila kucavica domaće ekonomije
Đulić također ističe kako je Podravka suštinski u više nego dvotrećinskom vlasništvu hrvatskih građana čime predstavlja žilu kucavicu domaće ekonomije. Treće važno, po njemu, jest činjenica da je Podravka najveći otkupljivač voća i povrća u Hrvatskoj.
"Povrće za preradu je 85-90 posto iz domaće proizvodnje, pa se prodajom Podravke nekom globalnom koncernu dovodi u pitanje i plasiranje hrvatskih poljoprivrednih sirovina. Uzmimo za primjer mljekarski sektor i prodaju već ranije privatiziranog Dukata francuskom Lactalisu, koja je dovela do pražnjenja štala diljem države", kaže Đulić upozoravajući da bi se nešto slično moglo dogoditi i u slučaju pordaje Podravke.
Prodaja pogoduje jedino krupnom kapitalu
Osim toga, smatra Đulić, ostanak Podravke u rukama države doveo bi i do jačanja odnosa s domaćim kooperantima što bi bilo temelj opstanka agrarnog sektora te, na koncu, gospodarskom preživljavanju ruralnih krajeva.
"Sve će to izostati ako interes krupnog kapitala, jer jedino njemu dugoročno odgovara ta prodaja, pretpostavimo toj perspektivi kroz opravdavanje 'vatrogasne' mjere krpanja proračuna“, kaže Đulić.
I ekonomski komentator Guste Santini, smatra da potezima vlade upravlja dominantni utjecaj krupnog privatnog kapitala.
"Nisam uvjeren ni da bi ta prodaja donijela onoliko novca koliko neki misle, s obzirom na tržišne prilike. Ostat ćemo bez izuzetne platforme za razvoj agrara, što je upravo tragična situacija. Iako se taj problem ne tiče samo jedne vlasti, jer ni današnja oporba nije znala što bi s tim", kazao je Santini.
HSS izrazio skepsu spram privatizacije, Tedeschi im žestoko odgovorio
Šef HSS-a Krešo Beljak u srijedu je, pak, izrazio skepsu spram prodaje kontrolnog paketa dionica Podravke. "Naravno da mi je to sumnjivo kada se sjetim kako su se privatizacije odvijale u posljednjih 25 godina. Podravka je ključna tvrtka za Križevačku, ali i za sve okolne županije", kazao je Beljak na što je odmah reagirao predsjednik uprave Atlantic Grupe, koja je ranije potvrdila svoje zanimanje za Podravku.
"Tko je predsjednik HSS-a da govori o tome treba li se neka kompanija privatizirati. Neka to govori struka. Neka struka kaže što je ta kompanija mogla napraviti unazad deset do dvadeset godina. Gdje je tu odgovornost i stručna rasprava što se moglo bolje i kvalitetnije napraviti", kazao je Emil Tedeschi dodajući kako Atlantic još nije poduzeo ništa vezano uz Podravku, piše Poslovni dnevnik. Također je dodao kako se u Hrvatskoj podržava laž da je svatko tko je kao poduzetnik uspio, lopov i kriminalac dok je istovremeno u državnom vlasništvu više od 100 tvrtki.
