Summit predsjednika europskih država ili vlada u Bruxellesu završio je dogovorom da se ide na zajedničko oporezivanje banaka. Tako svijet nakon borbe s financijskom krizom kreće u borbu s moćnim bankarskim lobijima.
Hrvatska vlada dosad nije reagirala na sugestije da uvede porez na dobit banaka.
"Velika Britanija protivi se tom porezu jer bi on dodatno potkopao moć njihova Cityja, koji je bankarski centar svijeta. Ne vjerujem da će EU uvjeriti zemlje G-20 da uvedu porez na svjetskoj razini, ali oni će ga nastojati ugovoriti za područje eurozone. Takav porez ne bi spriječio nastajanje novih kriza, ali stvorio bi se određeni kapital da se saniraju posljedice jer su krize sve opasnije, a gubici sve veći", komentira Ivan Lovrinović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Hrvatski bankari oštro reagiraju na sam spomen oporezivanja banaka, uz objašnjenje da im dobit ionako pada te da bi takav porez usporio pad kamata. No, Lovrinović kaže da bi dodatno oporezivanje bankarske dobiti trebala biti "elementarna stvar" upravo zbog toga što su kod nas kamatne stope previsoke.
"U vrijeme kada recesija prerasta u poludepresiju, politika visokih kamatnih stopa smatra se makrolihvarenjem. Ako banke nisu u stanju smanjiti kamate i tako potaknuti oporavak gospodarstva, država im treba zaračunati dodatni porez na dobit", ustvrdio je Lovrinović za Večernji list.
Uvedu li u Europskoj uniji porez na banke treba očekivati da će to potaknuti rast kamata (koje su bitno niže nego kod nas) ili pritisak banaka majki na podružnice izvan EU da nadomjeste izgubljeno, piše Večernjak.
