Ključna izmjena zakona jest uvođenje reda u slučaju divljanja tečaja, što će pozdraviti svi koji su se dosad opekli sa švicarcima. Ubuduće, ako tečaj aprecira više od 20 posto tijekom otplate, što se dosad dogodilo jedino s frankom, kamatna stopa i fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, čime Vlada želi zaštititi najugroženiju skupinu građana koja je izložena rastu kamate i tečaja.
U Ministarstvu financija i Udruzi Franak procjenjuju da će time kamata koja je u nekim bankama porasla i do 7,5 posto biti spuštena na razinu od 4,5 posto pa čak i niže, čime bi se za 20-ak posto poništio strmoglav rast mjesečnih obaveza, piše Poslovni dnevnik.
Takvo rješenje donijelo je konsternaciju među bankarima, ali i neovisnim stručnjacima koji upozoravaju da bi takvo rješenje imalo teško sagledive posljedice na sustav.
Bankari su neslužbeno najavili da će zakon bez odlaganja slati na Ustavni sud zbog retrogradne primjene, a u neslužbenim razgovorima kažu da tek trebaju proučiti konačnu verziju zakona nakon koje će se oglasiti.
Ograničena stopa na stambene kredite
Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju pred vratima je naposljetku i dugoočekivano rješenje za stambene kredite kod kojih je također bankama značajno sužen prostor za diskrecijske odluke pa i samovolju. Najviša kamatna stopa na stambene kredite tako neće smjeti premašiti za trećinu uvećani prosjek cijene stambenih kredita ovisno o pojedinoj valuti (euri, kune i švicarski franci).
Konkretno, ako je u svibnju prema podacima središnje banke prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 5,3 posto, znači da najviša cijena kredita ne bi smjela premašiti 7 posto.
