Iz razmijenjenih pisama između bivšeg potpredsjednika Vlade i tadašnje povjerenice EU za tržišno natjecanje Neelie Kroes Hrvatska je pristala da u slučaju neuspjeha drugoga privatizacijskog kruga počne stečajni postupak. Tek nakon uvida u ta pisma mnoge države članice pristale su dopustiti početak procedure za otvaranje osmog poglavlja o tržišnom natjecanju.

"Od Hrvatske nije zatraženo ništa što ne čine države članice EU, ali niti te države neće Hrvatskoj dopustiti nešto što same ne mogu činiti", prokomentirao je jedan EU diplomat.

Drugi izvor, pak, tvrdi da su među državama koje traže da Hrvatska učini isto što su i one učinile u slučajevima svojih državnih potpora i Njemačka, Poljska, Italija i mnoge druge.

"Nije stvar u spašavanju neke tvornice. Radi se o strukturalnom problemu i postojanju sustava državnih potpora u Hrvatskoj kakve nisu dopuštene u EU. S obzirom na to da Hrvatska želi ući u EU, ne vidimo svrhu da se od nje ne traži da ispoštuje do kraja pravila igre. To što su dogovor postigle dvije osobe koje više nisu na prijašnjim položajima ne mijenja ništa na stvari", otkriva izvor Jutarnjeg lista, koji također doznaje da su postignut dogovor i objava drugog natječaja za brodogradilišta dovoljni za otvaranje tog poglavlja.

Okončanje procesa privatizacije ili početak stečajnog postupka nisu, pak, uvjet za otvaranje tog poglavlja. Neki diplomati u EU upozoravaju na to da Hrvatskoj vrijeme brzo prolazi i riskira postizanje roka o zaključenju pregovora tijekom ove godine. Belgijski ministar za europska pitanja Olivier Chastel, čija država uskoro preuzima predsjedavanje EU, taj rok već vidi kao preoptimističan. To je rekao za web sajt WAZ media grupe.

arti-201003130102006