Prema izvorima uglednog lista sedam članica eurozone namjerava blokirati aktivaciju drugog paketa pomoći koji je dogovoren u srpnju ove godine. Prema potom postignutom dogovoru, Grčkoj bi se trebalo pomoći s ukupno 158 milijardi eura, od čega bi 109 milijardi trebali osigurati Europska unija i Međunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.

Razdor je navodno nastao jer je zaključeno da za spašavanje Grčke treba više novca nego se prvotno mislilo. Također, članice eurozone su nezadovoljne omjerom kojim u vraćanju duga sudjeluju EU, MMF i privatni investitori. Prema izjavama europskih lidera, u spašavanju Grčke s više novca bi trebali sudjelovati privatni kreditori.

Taj se model pak ne sviđa Europskoj središnjoj banci(ECB), koja smatra da bi dodatno opterećivanje privatnog sektora grčkim dugom moglo dovesti do pada vrijednosti dionica europskih banaka, koje ionako ne stoje sjajno.

Lista nezadovoljnih - Njemačka, Nizozemska, Austrija...

Iako se imena nezadovoljnih članica ne spominju, posve je jasno da su među njima Njemačka i Nizozemska, iz kojih su stizale poruke nezadovoljstva.

Uz Nizozemsku i Njemačku, protiv financijskog pomaganja bile su Finska i Austrija. Naime, nakon što je u srpnju objavljen sporazum o drugom paketu pomoći za Grčku, potpisan je finsko-grčki sporazum prema kojem je Grčka pristala Finskoj vratiti novac s kojim sudjeluje u pomoći. Uskoro su isti tretman zatražile Nizozemska i Austrija.

Prema zadnjim procjenama, u iduće tri godine Grčkoj će trebati više od 172 milijarde eura pomoći. Financial Times piše kako to ipak nije konačni iznos, već da će biti revidiran na više.

arti-201109060189006 arti-201109250511006 arti-201108160497006 arti-201108210239006