Grčki tjednik Karfi objavio je, pozivajući se na vladine dužnosnike, da se grčka nada kineskom zajmu od 10 milijardi eura kao predujam za uporabu Pirejske luke u budućnosti i polog za buduća ulaganja u grčke željeznice.

Drugi grčki tjednik, Agora, koji se također poziva na vladine izvore, navodi da se Grčka nada i pozajmici od 3 do 5 milijardi eura od Rusije koja bi se vodila kao polog za naknade vezane uz dobit od korištenja planiranog plinovoda, poznatog pod radnim nazivom "Turski tok".

Taj plinovod, ako i kad bude izgrađen, doveo bi plin do grčko-turske granice. Grčki premijer Aleksis Cipras za posjeta Moskvi ovog mjeseca s ruskim je predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o mogućnosti produženja plinovoda na grčko ozemlje, odakle bi se plin mogao slati u središnju Europu.

Njemački tjednik Spiegel objavio je, navodeći kao izvor visokog dužnosnika vladajuće grčke stranke Sirize, da bi se taj sporazum između Grčke i Rusije mogao potpisati već u utorak. Grčki ministar energetike prošlog je tjedna najavio da bi Grčka Rusiji vratila pozajmicu nakon 2019., kad se očekuje stavljanje plinovoda u funkciju.

No pitanja koja su u ovom trenutku bez odgovora su - hoće li Europska unija odobriti taj sporazum i postoji li uopće način da se oslobode novčana sredstva za projekt koji još nije ni odobren.

Grčka vlada već mjesecima razgovara s partnerima iz eurozone i vjerovnicima kako bi se izborila za posljednju tranšu kredita u sklopu međunarodne financijske pomoći u iznosu od 7,2 milijarde eura. Ta su joj sredstva nužna da izbjegne bankrot države, zbog kojeg bi morala izaći iz eurozone pa se, zbog sporosti postizanja dogovora, Atena okrenula i alternativnim mogućim izvorima financiranja.