Nakon pada gospodarstva u 2009. godini i prva dva kvartala prošle godine ekonomija je sada u fazi stagnacije. Ta stagnacija nije homogena, pa niti stabilna.
"Zabrinjava nas i dalje pad industrijske proizvodnje, građevinske industrije, a jedino pozitivno je za sada oporavak izvoza, no koji ipak nije toliki da omogući veći rast", rekao je guverner HNB-a Željko Rohatinski na konferenciji Novčano tržište uvođenje strožih mjera za banke koja se održava u Opatiji.
U ovoj godini, podsjetio je, očekuje se rast plasmana za 9,5 posto, odnosno oko 26 milijardi kuna. Od toga bi rast plasmana sektoru poduzeća i stanovništvu rastao sedam posto ili oko 17 milijardi kuna. To bi trebalo doprinijeti zaustavljanju pada domaće potražnje i investicija, a što bi onda uz realni rast izvoza roba i usluga od oko četiri posto moglo rezultirati rastom BDP-a u ovoj godini od oko jedan posto.
Raste inflacija O inflaciji se nije dugo pričalo, rekao je guverner, no činjenica je da su u prva tri mjeseca ove godine potrošačke cijene porasle 1,8 posto, omjer koji je zabilježen u cijeloj prošloj godini, pa je stoga godišnja stopa inflacije povećana s 1,8 na kraju prošle godine na 2,6 posto u ožujku ove godine, dok je prosječna godišnja stopa inflacije povećana s 1,1 posto na 2,1 posto.
"Izgleda malo, no tako će i biti, ako se na tome stane", poručio je guverner. Podsjetio je da su osnovni generatori rasta cijena isto kao i u 2008 godini bile cijene hrane i tekućih goriva, što se opravdava kretanjem cijena na svjetskom tržištu.
"No pri tome zanemaruje se ponovno pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u u sustavu subvencija poljoprivredi", poručio je guverner Rohatinski.
Oprez zbog inflacije izdvajaju i Europska komisija i Europska središnja banka a vezano za razgovor oko novog Predpristupnog ekonomskog programa koji će se održati 17. ovoga mjeseca. Osim inflacije, izdvajaju i oprez oko vanjske ranjivosti zemlje, zbog čega treba povećati napore na ograničavanju rasta plaća i jačanje konkurentnoti. Nadalje, potrebnim smatraju daljnju fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme zbog održivog rasta a HNB I druga tijela vlasti ohrabruju da se nastave napori na smanjenju upotrebe valutne klauzule u depozitima I kreditima.
Takve ocjene ne treba podcjenjivati, posebno zbog potrebne visine zaduženja države u ovoj godini od 17,9 milijardi eura, što je za dvije milijarde više nego lani, te da nepovoljniji rejting zemlje može znatno utjecati na to financiranje I njegovu cijenu.
Valutna klauzula izvan ingerencije HNB-a
Rohatinski je napomenuo kako valutna klauzula povećava kreditni rizik, a veliki bilančni učinci onemogućuju upotrebu tečaja kao sredstva prilagodbe.
"No što se tiče eventualne zabrane primjene valutne klauzule na kredite, to je pitanje regulirano Zakonom o obveznim odnosima I izvan je ingerencije HNB-a", poručio je guverner.
Također je najavio mogućnost povećanja stope adekvatnosti kapitala za pojedine banke s 12 na 14 posto. Naime, udjel loših kredita je u porastu za visokih 51 posto.
Dalić kritizirala banke
HNB je u nekoliko navrata oslobađanjem sredstava poslovnim bankama omogućio da se taj novac plasira u gospodarstvo. Prvotne mjera kroz tzv. Modele A I B nije bila pretjerano uspješna, pa ih je Vlada nedavno poboljšala. No model B, koji je namijenjen investicijskim projektima, nije opet imao pretjerano dobar uspjeh, jer su banke ponudile loše uvjete.
Martina Dalić, ministrica financija ohrabrila je na konferenciji banke da se hrabrije uključe u taj program.
"Bilo bi bitno da banke u odlučivanju rizičnosti donose hrabrije poslovne odluke", rekla je Dalić podsjetivši kako dobrih investicijskih projekata ima i da država u odobrenim kreditima jamči s 30 posto na iznos kredita.
Vezani članci:
arti-201104170026006 arti-201104140289006 arti-201104120083006 arti-201104200110006
