Ukupni plasmani kreditnih institucija proteklih su mjeseci u prosjeku bili nizi za oko tri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Plasmani u nominalnom iznosu su u listopadu 2014. odnosu na kraj 2013. godine bili manji za pet milijardi kuna ili 1,9 posto u usporedbi s listopadom 2013., navodi se navodi se u novom kvartalnom Pregledu Hrvatske udruge banaka.
Manje se zaduzuje drzava, poduzeca i gradani
Od pocetka 2014. traje blago usporavanje godisnje stope rasta plasmana drzavi. U rujnu 2014. je po prvi puta od kraja 2010. zabiljezena niza razina potrazivanja od sredisnje drzave i fondova u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Medutim, potrazivanja od drzave su u listopadu povecana za 5,4 milijardi kuna i stopa je vracena u pozitivnu zonu (+5 posto u odnosu na listopad 2013.). Usprkos tome, rijec je o stopama koje su bitno nize od stopa rasta plasmana drzavi koje su bile uobicajene nakon 2009.
Bas kao i drzava, i stanovnistvo se manje zaduzuje. Tako je u trecem tromjesecju 2014. nastavljen pad stambenih kredita u odnosu na prethodnu godinu, pri cemu je medugodisnja stopa pada bila veca nego u istom razdoblju 2013. I ostale vrste kredita stanovnistvu takoder biljeze pad koji je kao i u svim kriznim godinama do sada najizrazeniji u kategoriji autokredita. Medutim, u odnosu na 2013. u svim je kategorijama kredita zabiljezeno blago usporavanje pada.
Autokrediti nisu in
U trecem kvartalu 2014. doslo je do blagog povecanja udjela stambenih kredita te smanjenja udjela kredita za kupnju automobila, dok je udio ostalih kategorija kredita ostao na priblizno istoj razini.
Pad (nominalnih) kredita stanovnistvu za 2,2 posto u listopadu 2014. u odnosu na listopad 2013. Hrvatsku smjesta ispod prosjeka u EU, izmedu Ceske i Svedske. Najbrzi rast kredita stanovnistvu u EU zabiljezen je u Slovackoj i Belgiji, dok je najveci pad zabiljezen u Madarskoj i Spanjolskoj.
Manje se zaduzuju i poduzeca. U samo pet europskih zemalja zabiljezen je rast kredita poduzecima u listopadu 2014. u odnosu na listopad 2013. Hrvatska je po godisnjoj stopi pada kredita poduzecima bila peta u Europi, medu zemljama koje su zabiljezile pad kreditne aktivnosti, izmedu Njemacke i Nizozemske. Najveci pad kredita poduzecima zabiljezen je u Spanjolskoj.
Padaju kamate na stednju
Kamatne stope na dugorocne depozite stanovnistva u eurima u hrvatskim bankama nalaze se u padu ispod praga od tri posto od druge polovice 2013. godine. Od pocetka 2011. stope su u okviru intervala eurozone, jer se vise kamatne stope nude u bankama u Grckoj i Sloveniji. Kamatne stope u Hrvatskoj krecu se u okviru intervala eurozone jos od polovice 2011. Vise stope u prosjeku nude banke u Grckoj, Spanjolskoj i Sloveniji.
Kamate na potrosacke kredite kao i u eurozoni
Kamatna stopa na potrosacke kredite od 8,05 posto, koliko je u listopadu 2014. u prosjeku zabiljezeno kod hrvatskih banaka, krece se unutar intervala eurozone. Vise stope biljeze banke u Estoniji, Slovackoj i Spanjolskoj. U zemljama srednje i istocne Europe u EU koje nemaju euro kamate su u prosjeku vise nego u Hrvatskoj.
Najproblematicnija naplata kredita u svicarcima
U trecem kvartalu 2014. nastavljen je rast udjela losih kredita u ukupnim kreditima. Ukupan omjer losih kredita u bankama u Hrvatskoj u trecem se kvartalu 2014. nalazio na razini od 17,2 posto, a trgovackih drustava je prelazio 30 posto. U usporedbi s drugim europskim drzavama, Hrvatska je uz bok Cipru, Bugarskoj, Italije i BiH, a jos uvijek razmjerno daleko od pet drzava s najvecim omjerima losih kredita iznad 20 posto. Kako se navodi u analizi, daljnje trajanje krize i taj omjer ne bi ucinilo nedostiznim, kazu, hrvatske banke imaju dovoljno kapitalnih rezervi da izdrze i takav udar.
Najveci problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita. Kod kredita vezanih uz valutnu klauzulu problem je vise zastupljen kod kredita uz svicarski franak. Kod stambenih se kredita problem naplate javlja u vise nego dvostruko vecem postotku kod kredita vezanih uz svicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura.
Strelovit pad dobiti banaka
Analiza HUB-a pokazuje i najveci pad profitabilnosti bankovnog sustava. Mjerila se godisnja dobit od cetvrtog kvartala 2013. do treceg 2014. u odnosu na prethodno razdoblje identicna trajanja.
