I dalje razvijaju tvrtku i vode je prema sve većim poslovima i zaradi, samo što tvrtka više nije u njihovu vlasništvu: krajem 2013. prodali su je poznatoj američkoj kompaniji za devet milijuna dolara!
Softver koji popravlja aplikacije za pametne telefone
Oni su šampioni industrije koja u Grčkoj do prije nekoliko godina gotovo da i nije postojala u većoj mjeri, a sada je njezin izvozni potencijal snažniji od potencijala jedne druge tradicionalne grčke industrije – proizvodnje maslinova ulja. Oni su tvrtka po imenu BugSense, dvojica mladih Grka koja su je osnovala zovu se John Vlachogiannis i Panos Papadopoulos, a proizvode softver koji analizira i popravlja aplikacije za pametne telefone kad se nenadano sruše i ugase.
U Ateni i Grčkoj posljednjih godina bujaju tehnološke startup kompanije. Rastu prosječnom godišnjom stopom od 25 posto i zapošljavaju oko tri tisuće ljudi, uglavnom visokoobrazovanih inženjera. Prema podacima iz studije njemačke zaklade Friedrich Ebert Stiftung, grčki tehnološki poduzetnici koji se bave izradom softvera i mobilnih aplikacija stvaraju izvoz koji vrijedi oko 700 milijuna eura, više od ukupnih prihoda koje Grčka godišnje dobiva od proizvodnje maslinova ulja.
''Ne znam je li to dokaz da nama ide jako dobro ili da proizvođačima ulja ide loše'', u polušali kaže Eric Thanopoulus Parks, suosnivač startup kompanije Pinatta, koji dobro poznaje čitavu scenu tehnoloških poduzetnika.
Inspiracija mladima
''BugSense je Atenu i Grčku stavio na svjetsku kartu tehnoloških startup kompanija. Za šire društvo najvažniji aspekt njihova uspjeha je psihološki. Nijedna mala tvrtka ne može promijeniti ekonomiju države. Ali primjer njihova uspjeha važan je jer klinci koji su sada na završnim godinama ekonomskog i tehnološkog fakulteta neće možda toliko razmišljati o tome kako da se zaposle na dobroj poziciji u javnoj upravi, nego kako da pokrenu svoju malu tvrtku i zarade milijune'', objašnjava Eric Parks.
Panos Papadopoulos (30) i John Vlachogiannis (32) radili su kao honorarni programeri kad su odlučili osnovati tvrtku novcem iz vlastite ušteđevine. Tvrtku su osnovali u SAD-u u Silicijskoj dolini, jer u industriji kojom se oni bave sav novac, svi sajmovi i svi klijenti nalaze se ondje, a ulagači u kasnijim fazama razvoja jedne startup tvrtke puno teže ulažu ako je tvrtka registrirana u njima nepoznatom pravnom okruženju. Razvili su softver koji se ugrađuje u aplikacije za mobilne telefone i mjeri koliko ljudi koristi aplikacije, koliko ih ima negativna iskustva, zbog čega se i u kojem trenutku događa urušavanje aplikacije… Ukratko, stvorili su alat koji svaki proizvođač aplikacija želi imati kako bi znao što u njegovoj aplikaciji radi, a što ne radi.
Prihodi rasli nevjerojatnom brzinom
''Prvo ulaganje dobili smo od nekoliko poslovnih anđela grčkog porijekla iz Silicijske doline. Investirali su 100 tisuća dolara. Prvih šest mjeseci naš proizvod bio je besplatan, a u siječnju 2012. počeli smo ga naplaćivati od 19,99 do 1.500 dolara. U početku smo u tvrtki radila samo nas dvojica, zatim je došla dizajnerica Maria Nasioti, zatim smo proširili tim na šest ljudi, pa na 11, a od travnja 2013. ima nas 13'', govori Papadopoulos dok sjedi u uredu tvrtke koji se nalazi u jednom stanu u radničkom dijelu Atene. Prihodi tvrtke rasli su nevjerojatnom stopom od 20 posto mjesečno! Kad je američka informatička multinacionalka Splunk kupila BugSense, novac su podijelili svi članovi tima jer je svih 13 imalo udjele u vlasništvu.
Najveći kupci SAD i Izrael
Sve u ovoj kompaniji bilo je kao u tipičnoj uspješnoj priči iz Silicijske doline: kreativni, mladi inženjeri osmisle softver, krenu ni od čega i u hodu privuku investitore, primaju u tim sve više suradnika koji također dobivaju dio vlasništva, a na kraju ih za višemilijunski iznos preuzima veliki igrač koji ih ostavlja da kao uigrani tim i dalje zajedno razvijaju proizvod. Sve je kao u Silicijskoj dolini, samo što se odvija u Ateni. Oko njih se raspada model na kojem je počivalo grčko gospodarstvo, u šest godina grčki BDP gubi četvrtinu vrijednost, zemlja prolazi kroz reforme i štednju, ali startup tehnološke kompanije poput BugSensea pronalaze svoj uspjeh na globalnom tržištu.
''Kriza u Grčkoj nije nam predstavljala problem jer, iskreno, znali smo da nismo ovisni o grčkoj ekonomiji. Tvrtka je osnovana u Americi. SAD je naše najveće, Izrael drugo najveće tržište… Naši kupci nisu Grci. Čak i da Grčka dobro stoji, naši kupci ne bi bili Grci. Ali kriza u Grčkoj bila nam je dodatna motivacija za uspjeh. Željeli smo uspjeh za sve: za osnivače, tim, investitore, za sve… Ponosni smo. Dokazali smo da se nešto može učiniti'', kaže Panos Papadopoulos.
Usred najgore krize u Grčkoj je niknulo dvjestotinjak malih tehnoloških kompanija koje igraju po globalnim pravilima, opskrbljuju strana tržišta, a sve to dijelom ili potpuno iz Atene.
