"Europski vođe moraju se konačno dovesti u red, voditi računa o javnim financijama i braniti euro od nestabilnosti. Mnogima se ne sviđa cijena mjera štednje, no zaboravljaju da bi bilo koji drugi scenarij, poput 'otapanja' eura, za gospodarstva euročlanica bio puno bolniji", kazao je Nick Kounis, analitičar i voditelj makroekonomskih istraživanja nizozemske banke ABN Amro, za slovenski list Finance.
Kounis je za list kazao kako spašavanje eura jest skupo, no posljedice mogućeg kolapsa valute bile bi puno ozbiljnije i puno skuplje, s velikim štetama i velikim troškovima.
Naime, po scenariju koji je opisao Kounis, došlo bi do velike krize u financijskom sektoru, ali i do bankrota brojnih članica eurozone. Ključna negativna posljedica bili bi stečajevi mnogih država. Sve veći su zahtjevi za izdavanjem obveznica Portugalu, Irskoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj, a u slučaju propasti eura i vraćanja njihovih nacionalnih valuta, bili bi još veći troškovi otplate ili refinanciranja njihova duga.
Sve to izazvalo bi i teške posljedice u perifernim zemljama eurozone. Ljudi bi se masovno uputili u banke dizati eure, zbog čega bi država morala zamrznuti njihove depozite, a banke bi pretrpjele dodatnu štetu zbog obveznica zemalja eurozone koje imaju u svojim portfeljima (trenutačno čak 1.500 milijardi eura), opisao je Kounis.
Kounis je kazao i kako devalvacija nije dugoročno pametan gospodarski potez, prenosi Večernjak. Izgradnja financijske stabilnosti u eurozoni je dugoročni projekt u kojemu će za akcije kroz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme biti potrebno i pet i više godina, zaključio je Kounis.
Vezani članci:
arti-201011290352006 arti-201010050131006 arti-201006170493006 arti-201005100009006 arti-201001250366006
