Profesori žestoko uzvratili bankarima

'Banke su ostvarile profit, neka ga vrate dužnicima'.

28.1.2015.
18:56
VOYO logo

"Hrvatske banke su u istoj godini zaradile 200 milijuna kuna, a Grupa (banaka matica) je zaradila ekstradobit od 3,3 milijarde kuna. S druge strane, to je bio teret hrvatskih dužnika. To je istina, to je ono što smo govorili i zato smo bili ovako grubo napadnuti", rekao je Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare s predstavnicima Udruge Franak ustvrdili su da im bankari ugrožavaju Ustavom zaštićenu slobodu javne riječi. Radi se o nasrtaju na slobodu javne riječi, pa slijedi da se radi o nečemu što mi tumačimo kao nervozu od strane Hrvatske udruge banaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Oni žele stvari rješavati preko koljena'

"Očito je da oni žele stvari rješavati preko koljena i nemaju vremena za argumentiranu raspravu", dodao je Jakovčević a prenosi HRT.

"Pretpostavljali smo da su banke davale kredite bez depozita u švicarcima i nakon podataka iz HNB u to smo sigurni", rekao je Jakovčević. Dodao je da su banke 2008. godine imale više od 70 posto nepokrivenih kredita francima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Banke se nisu zadužile francima

"Banke su najprije kreirale proizvod u švicarskom franku, prodale ga građanima, a onda su tražile ravnotežu pozicije. Na taj način je rizik špekulacije, rizik aprecijacije banka prebacila na dužnika", tvrdi Jakovčević.

Zaključio je kako je jasno je da švicarski franak nikad nije ušao u hrvatski bankovni sustav novčanim tokom, banke se nisu efektivno zadužile u švicarskim francima niti je uslijedila njegova prodaja ili konverzija u kune.

Ponuđeno rješenje

Profesor Ivan Lovrinović je naveo rješenja. Jedno je dugotrajno suđenje, što je nepovoljno za korisnike kredita. Nije dobro niti preugovaranje, gdje bi sadašnji vlasnici postali podstanari u stanovima jer bi se banke pretvorile u agencija za nekretnine.

"Predlažemo otpis dijela glavnice kredita. Smatramo da bi, ako dužnici odustanu od tužbe i prihvate pokretanje nagodbe, imalo smisla razmisliti o otpisu dijela glavnice u mjeri koja bi kompenzirala učinke negativnih tečajnih razlika. Je li to 20 posto, 30 posto ili više - pitanje je modela o kojem bi se dogovorili", izjavio je Ivan Lovrinović, predsjednik udruge Promijenimo Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ekonomisti smatraju da bi Vlada trebala napraviti trajno rješenje u roku od tri mjeseca uz dogovor obiju strana, i banaka i dužnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo