"Upozorenja ili prijetnje iz Slovenije u osnovi nisu utemeljene. One su više proizvod unutarnjopolitičkih prilika, dizanje tenzija i mislim da ih ne treba shvatiti ozbiljno", kazao je za Danas.hr član našeg Stručnog timaIvica Maštruko, prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu, komentirajući novo podizanje tenzija između Hrvatske i Slovenije vezano za spor oko Ljubljanske banke i ulaska Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište.
Hrvatska je država zbog duga te banke svojim štedišama podigla i tužbu, a bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski stopirao je dolazak Ljubljanske banke na hrvatsko tržište. Pitanje Ljubljanske banke ponovno je aktualizirano posljednjih dana, a Slovenija prijeti da neće ratificirati pristupni sporazum Hrvatske i Europske unije.
'Slovenija će uredno ratificirati sporazum'
"Nikada do sada, bez obzira na nategnute situacije, Slovenija nije zaustavila međunarodne integracije Hrvatske. Prijetnje su uvijek postojale, na razini izričaja na slovenskoj političkoj sceni, ali one nisu nikada realizirane. Mislim da će Slovenija uredno ratificirati taj sporazum i sasvim sigurno te najave služe za unutarnjopolitičke rasprave u Sloveniji", smatra Maštruko.
Ostaje, ipak, činjenica, dodaje, da je Hrvatska jednostrano prikazivala problem Ljubljanske banke. "Postoje, naime, neke obaveze vezane za plasman sredstava Ljubljanske banke hrvatskoj privredi, i to je nešto što na razini stručnjaka treba raščistiti. Ja znam da će do toga doći i da je tome dat preveliki publicitet, ali mislim da će ovo pitanje biti riješeno zajedničkim dogovorom", kaže nam Maštruko.
On se naime, referira na pisanja slovenskih medija o tome kako hrvatske tvrtke duguju toj slovenskoj banci čak 1,037 milijardi eura, iako se do sada taj dug procjenjivao na oko 400 milijuna eura.
'Razriješiti problem, pa dopustiti ulazak Ljubljanskoj banci'
Bez obzira na ucjene koje stižu iz Ljubljane da Hrvatske dopusti ulazak Ljubljanske banke na tržište, Maštruko, pak, podržava stajalište bivšeg guvernera Rohatinskog koji to nije dozvolio.
"Mislim da je u redu da dok se ne razriješe ti problemi da slovenska banka ne ulazi u Hrvatsku. Pristup HNB-a je bio korektan, jer i to je jedan od načina da se jednim oblikom pritiska natjeraju obje strane na dogovor. Jer činjenica jest da postoje obveze Ljubljanske banke prema štedišama, kao i što postoje dugovanja Ljubljanskoj banci", zaključuje.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
