Naime, usvajanjem Zakona o dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju ('Dopuna ZPK'), na način kako je predložen od strane Vlade RH, uvećat će se hrvatski javni dug za preko 400 milijuna kuna, obračunato na temelju postojećih pravnih i financijskih pretpostavki. Odgovor HUB-a koji je objavljen na stranici banka.hr, prenosimo u cijelosti.
"Usvajanjem Zakona o dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju (“ Dopuna ZPK”), kako je ovaj predložen od strane Vlade RH, uvećat će se hrvatski javni dug za preko 400 milijuna kuna, obračunato na temelju postojećih pravnih i financijskih pretpostavki.
Naime, Dopuna ZPK krši članak 50. Ustava RH, gdje je određeno da je izvlaštenje nečije imovine dopušteno samo iznimno, pod dva uvjeta.
- da je zakonito utvrđen interes Republike Hrvatske za izvlaštenjem ;
- da je osoba koja se izvlašćuje zakonito obeštećena naknadom tržišne vrijednosti oduzete imovine.
Dopuna ZPK ne ispunjava nijednu od navedenih ustavnih pretpostavki izvlaštenja.
Umanjuje vrijednost imovine
Imovina koja se oduzima sastoji se od brojnih tražbina izvlaštenih kreditnih institucija, izraženih u kunskoj protuvrijednosti CHF, plativih po mjerodavnom srednjem tečaju HNB-e, važećem na svaki pojedini dan plaćanja.
Dopuna ZPK prinudno umanjuje vrijednost navedene imovine kreditnih institucija, odnosno oduzima ju u dijelu koji je jednak razlici između njene tržišne vrijednosti i vrijednosti obračunate prema umjetno kreiranom i Dopunama ZPK diskrecijski određenom tečaju.
Kreditne institucije su nedvojbeno ustavno ovlaštene tražiti naknadu štete u punoj visini, i to na teret Republike Hrvatske. Ako će oštećene kreditne institucije biti prinuđene zahtijevati naknadu štete, Vlada RH će naknadu štete moći osigurati jedino iz Državnog proračuna, dakle na teret poreznih obveznika.
Preuzeti financijski teret
Hrvatska udruga banaka je iskazala spremnost uključenih kreditnih institucija preuzeti puni financijski teret posljednje aprecijacije CHF u razdoblju od tri do šest mjeseci, kojega se mora smatrati razumno potrebnim i dostatnim razdobljem za definiranje dobro uravnoteženog i trajnog rješenja, u suradnji s Ministarstvom Financija i Hrvatskom narodnom bankom, a ne tek za jedno ad hoc nerazumno privremeno rješenje.
Suprotno idejama Dopuna ZPK, Hrvatska udruga banaka je mišljenja da ponajprije mora biti utvrđen socijalni kriterij u cilju utvrđenja pravičnog trajnog rješena, koje dakle ne bi jednako na tuđi teret podupiralo svaki pojedinačni privatni interes. Umjesto toga, Dopuna ZPK neustavno izvlašćuje kreditne institucije jednako u korist:
- privatnih interesa potrošača koji su naprosto spekulirali na deviznom tržištu i zadužili se u CHF bez ikakve valutne klauzule, ili su investirali u luksuzne proizvode;
- privatnih interesa onih potrošača koji su se zaduživali kao privatni investitori na tržištu nekretnina, a ne za svrhu rješenja egzistencijalnih stambenih potreba;
- privatnih interesa potrošača koji nisu bili paralelno izloženi i valutnom i kamatnom riziku;
- privatnih interesa potrošača koji su se doista zadužili radi stambenih namjena, rješavajući svoje egzistencijalne potrebe na razuman način i koji su paralelno bili izloženi i valutnom i kamatnom riziku, u bitnome uvjetovanom visokom volatilnošću i dramatičnim porastom premije rizičnosti Republike Hrvatske u pojedinim razdobljima otplate;
- privatnih interesa potrošača koji su, rješavajući svoje egzistencijalne stambene potrebe, uz ogromne napore ispunjavali svoje kreditne obveze, ali iz brojnih razloga, pa i onih koji nisu uzrokovani uvjetima kredita, naprosto nisu u mogućnosti nadalje ispunjavati svoje obveze.
Suprotno prethodnim izmjenama ZPK, gdje se kamatna stopa prinudno umanjila samo u korist korisnika stambenih kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu, gdje je dakle socijalna motivacija iznimne zakonske intervencije u privatne ugovorne odnose mogla barem uvjetno biti pravno opravdana, Dopuni ZPK nedostaje ikakva socijalna motivacija.
Kršenje članka 50.
Podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu RH za suspenzijom i zatim za poništenjem Dopuna ZPK je utemeljeno ponajprije, ali nikako ne isključivo, na činjenici da se izvlaštenjem krši članak 50. Ustava RH, prema kojemu svako umanjenje nečije imovine, kada je iznimno dopušteno, mora biti:
- zakonski utvrđeno u interesu Republike Hrvatske, a ne isključivo u korist privilegirane skupine privatnih osoba, te
- mora biti zajamčena puna naknada tržišne vrijednosti oduzete imovine izvlaštenim osobama .
Pri tome, tržišna vrijednost oduzete imovine i s time povezana šteta uzrokovana Dopunama ZPK ne može biti sporna, jer ona izravno referira na vrijednost imovine prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke." http://www.banka.hr/hrvatska/hub-porezni-obveznici-platit-ce-400-milijuna-kuna-za-duznike-u-svicarcu
