Od 2.000 sumnjivaca sa zagrebačkog područja je njih 587, a od toga su 42 porezna obveznika već kažnjena, te će državi morati platiti čak 26,3 milijuna kuna.

Vrijednost njihove imovine, za koju ranije nisu plaćali porez, iznosi preko 96 milijuna kuna, a uglavnom se radi o imovini poput skupocjenih automobila i vrijednih nekretnina.

Jedan od onih koji su se našli na meti Porezne uprave je 61-godišnji muškarac koji nema prijavljen nikakav dohodak, ali je prošle godine kupio dvije vile u Zagrebu vrijedne 27,6 milijuna kuna.

Vole vile i skupocjene automobile

Kako doznaje Globus, Porezna istražuje i 64-godišnjeg bogataša koji je prošle godine kupio vilu na Hvaru vrijednu 18,5 milijuna, iako je prijavljen kao porezni obveznik bez ikakvog dohotka. Četrdesetjednogodišnji Zagrepčanin lani je za 17,8 milijuna kuna kupio čak tri stana u Rijeci, a Poreznoj upravi je prijavio da nema nikakvih prihoda.

Među top pet sumnjivih bogataša je i Zagrepčanin koji, navodno, nema nikakav dohodak, a koji je prošle godine kupio građevinsko zemljište u Kaštelima vrijedno 5,1 milijun kuna.

Istražitelje privlače i vlasnici luksuznih automobila koji spadaju u kategoriju građana koji nemaju prijavljen dohodak. "Pao" je 59-godišnjak koji je prošle godine kupio Volvo T6 S80 od 224 kW, vrijedan 421.990 kuna.

Ignorirali poziv na razgovor

Evidencijski sustav Porezne uprave tako je postavljen da automatski prepoznaje porezne obveznike čiji su prihodi u nerazmjeru s imovinom. Nakon što ih sustav identificira, oni se odmah pozivaju na razgovor kako bi objasnili kako su stekli novac za kupnju nekretnina ili automobila. Do sada je na području cijele Hrvatske na razgovor pozvano 2.000 poreznih obveznika, od kojih 587 sa zagrebačkog područja. Globusovi sugovornici otkrili su da se na početku velik broj sumnjivaca, njih oko 30 posto, uopće nije htio odazvati na pozive jer su mislili da će tako izbjeći provjeru.

Stečena bogatstva najčešće objašnjavaju nasljedstvom od roditelja ili bogate rodbine iz Amerike i Austrije. Jedan od sumnjivih istražitelje je uvjeravao da mu je otac ostavio 900.000 eura, no poreznici su odmah utvrdili da je otac bio običan umirovljenik koji ni na koji način nije mogao uštedjeti toliki novac. Dosadašnja rješenja Porezne uprave pokazala su da sumnjivi bogataši uglavnom nemaju dokaze da su imovinu stekli na legalan način i zato moraju platiti i porez, ali i prekršajnu kaznu. Ako Porezna uprava posumnja da je porezni obveznik pri stjecanju imovine počinio i kazneno djelo, sumnjivim bogatašima prijeti i kazneni postupak koji će pokrenuti DORH.