Istraživanjem "Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike rasta" u Hrvatskoj će se prvi put znanstvenom metodologijom identificirati prepreke gospodarskom rastu. Provodi se pod mentorskom palicom uglednog profesora prof. dr. Ive Bićanića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a usmjereno je na četiri područja u kojima će biti identificirane najvažnije prepreke: poduzetništvo, otvorenost, tržište rada i država.
Rezultati velikog istraživanja, u kojem sudjeluje 17 mladih znanstvenika iz cijele Hrvatske, bit će objavljeni početkom prosinca. Na konferenciji za novinare održanoj u Hrvatskoj udruzi poslodavaca predstavljeni su preliminarni zaključci istraživanja, koji otkrivaju probleme hrvatskog gospodarstva.
Resursi kao u Finskoj, učinkovitost loša
Na području država ključni problem je u neefikasnoj potrošnji novca u školstvu, zdravstvu i javnim institucijama, te funkcioniranju javne uprave, a manji u proporciji javne potrošnje, otkrivaju prvi rezultati istraživanja.
Istraživači iz područja poduzetništvo došli su do zaključka da prepreka gospodarskom rastu nije kvantiteta, dakle eventualni manjak poduzetničke aktivnosti, nego njezina kvaliteta. Uz istu razinu poduzetničke aktivnosti, Finska primjerice stvara daleko veći bruto proizvod. Prema tom pokazatelju hrvatski su poduzetnici u grupi s Mađarskom, Rumunjskom i Rusijom.
Osim toga, iako je u 2010. u odnosu na 2002. povećan broj onih koji su ušli u poduzetništvo, omjer onih koji su postali poduzetnici iz nužde (dobili otkaz, ne mogu pronaći posao…) i poduzetnika koji se doista žele baviti poduzetništvom sada je nepovoljniji: više je poduzetnika iz nužde i taj broj i dalje raste.
Obrazuju se jedni kadrovi, a traže drugi
Do sada obavljen dio istraživanja na području tržište rada istraživače je doveo do zaključka da je u ovom segmentu najveći problem nepodudaranje vještina koje tržište nudi s onima koje poslodavci traže. Iz tog proizlazi i problem visoke nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj.
Važnije od ulaganja novca u obrazovanje jest politikama povezati obrazovni sustav i tržište rada jer ta dva resora gotovo uopće ne surađuju.
U četvrtom području kojim se bavilo istraživanje – otvorenost tzv. socijalna komponenta otvorenosti (primjerice prema strancima) nije se pokazala kao prepreka rastu. Kad je riječ o političkoj otvorenosti, Hrvatska napreduje u posljednjih 15 godina, ali unatoč napretku još uvijek dosta zaostaje za članicama Europske unije. Kada je pak riječ o gospodarskoj otvorenosti, nisu svi sektori jednako otvoreni: bankarski sektor i trgovina su se pokazali otvorenima, a proizvodnja zatvorenom.
Istraživanje koje financira HUP provodit će se još dva mjeseca, a potom će biti definirana ključna ograničenja i predloženo precizno oblikovana politika rasta, koja bi trajno povećala stope rasta. Bez obzira tko će biti za kormilom nove vlade, u prosincu će dobiti dokument s prioritetima i priliku da postavi gospodarstvo na put zdravog rasta. Prof. dr. Ivo Bićanić kaže da će se krajem ove i početkom 2012. Hrvatska suočiti s istovremenom pojavom nekoliko posebno povoljnih uvjeta za ubrzanje gospodarskog rasta.
"To može biti pozitivan šok, a bila bi katastrofa da se ta šansa ne iskoristi, jer se takva prilika neće pojaviti u sljedećih 15 godina. S obzirom da nam povijesno iskustvo nije dobro, vrlo je vjerojatno da je nećemo iskoristiti", kaže prof. dr. Bićanić, ističući da reagirati treba u sljedećih 6 mjeseci, inače je prilika prokockana.
Prof. dr. Bićanić je iznio i neke od razloga koji čine priliku da se pozitivnim šokom hrvatsko gospodarstvo pokrene. S postojećim resursima, bez novih investicija, kaže, možemo imati od 10 do 14 posto veći BDP. Pozitivni efekt je i skoro potpisivanje pristupnog ugovora s Europskom unijom, nova vlada, koja bi trebala izroditi nova lica i ideje. Dobru priliku čine i nagomilane (odgođene) odluke poduzetnika i administracije, koje se u kratko vrijeme mogu realizirati.
Vezani članci:
arti-201109260718006 arti-201109200885006 arti-201109190393006 arti-201109190141006 arti-201109200885006
