Nije li klijent taj koji odlučuje što će staviti na popis za trgovinu, koje će trgovine obići i na koncu koje će artikle donijeti do blagajne? Marketinški stručnjak Martin Lindstrom uvjeren je kako ipak mušterije nemaju potpunu kontrolu nad svojim odlukama.
''Što se bolje mušterija osjeća kada ulazi u trgovinu u kojoj traje rasprodaja, to je veća šansa da je ta osoba popustila utjecajima'', rekao je.
Tako su Lindstrom i njegovi kolege koji su proučavali istu problematiku sastavili listu od osam razloga zbog kojih trošimo više, piše portal Mainstreet.com.
Kupovina dok smo gladni
Kada smo gladni dio našeg mozga potiče nas na agresivnost i konzumiranje veće količine hrane no što možemo pojesti, a kada u istim uvjetima obavljaju kupovinu potrošači troše više nego kada su siti. Zanimljivo je da osim na hranu, u takvim prilikama više izdvajamo i za odjeću. Lindstrom je zabilježio da pojedine trgovine koriste miris cimeta i vanilije kako bi kod mušterija stvorili osjećaj gladi.
Odlazak u kupovinu sa parnerom/partnericom
Ponekad kupovina s prijateljima može biti najbolji način da spriječite impulzivnu kupovine. Ali kad kupujemo u društvu partnera ili partnerice češće kupujemo određenu stvar jer se ona upravo sviđa našoj boljoj polovici.
Religija i kupovina
Na prvi pogled biste rekli da prilikom kupovine stav prema religiji nema nikakvog utjecaja, no jedno istraživanje Fitzsimonsa provedeno na tisuću ispitanika pokazalo je da će ateisti kupovati proizvode poznatih robnih marki kako bi izrazili svoj identitet, dok vjernici češće neće imati potrebu za izražavanjem.
Trenutno raspoloženje
Istraživači sa Harvarda i Stanforda prije nekoliko godina otkrili su da su potrošači u stanju potrošiti velike količine novaca ukoliko se osjećaju tužno ili depresivno, jer tada imaju veću potrebu da zadovolje svoje porive i razvesele se. No, jednako tako i pozitivne emocije mogu biti kobne za potrošačev novčanik. Na primjer, osobe koje se osjećaju ponosno zbog određene situacije kupuju skupocjene proizvode poput cipela i satova, dok oni koji su zadovoljni svojim životom kupuju namještaj za svoj dom.
Kretanje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu
Velik broj prodavaonica osmišljava načine na koje bi privukli potrošače na što veću potrošnju, a jedan od njih je uređivanje ulaza u prodavaonicu na način da se potrošači kreću u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Prema stručnjacima, to je jedan od načina kojim kupci ostaju dulje u prodavaonici i potroše više. Naravno, ukoliko se krećemo u smjeru kazaljke na satu iz trgovine izlazimo brže.
Veličina kolica za kupovinu u prodavaonici
Lindstrom upozorava da bismo trebali obratiti pozornost na veličinu košarice, jer taj čimbenikk može igrati značajnu ulogu u tome koliko ćemo ostati u prodavaonici i koliko ćemo potrošiti, a pri uzimanju velike košarice ili kolica automatski se natjeramo na veći trošak.
Prvo slovo prezimena
O potrošnji ovisi i prvo slovo vašeg prezimena. Prema istraživanju, djeca čija su prezimena počinjala sa slovima abecede koja su pri samom kraju, u školi su bila prozivana među zadnjima, a kada odrastu ona nastoje to nadoknaditi i biti među prvima. To će utjecati i na kupovinu, pa će takve osobe biti prve pri kupovini najnovijih tehnoloških uređaja, odjeće i slično, dok će osobe čija prezimena počinju slovima A ili B češće biti manje zainteresirana.
Vaši geni
Određeni dio našeg odnosa prema šopingu kontroliraju geni. Prema jednom istraživanju, stupanj do kojeg su potrošači spremni ići prilikom kupnje luksuznih proizvoda, ili su pak spremni na kompromis ili riskiranje, ovisi o genima.
Vezani članci:
arti-201105100298006 arti-201104070045006 arti-201103010312006 arti-201009140826006 arti-201011300545006
