Europska komisija je u petak objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske. Riječ je o internom radnom dokumentu Europske komisije, u kojima nema zaključnih ocjena niti stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana.
Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećenje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu.
I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK. Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK.
Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese oporavku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke.
I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. "Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti", kaže EK.
Visoka nezaposlenost, rascjepkana javna uprava, neučinkovita državna poduzeća...
Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvostruko više od prosjeka EU-a.
Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela. Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države. Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama, navodi Komisija.
Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se.
Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću.
Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, s tim da je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća.
Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK.
Ovo su ocjene EK po preporukama:
1. preporuka
- Korekcija prekomjernog deficita do 2016. - ograničen napredak
- Revizija i nadzor nad rashodima - ograničen napredak. Izvješće o rashodima nije ni objavljeno ni predstavljeno parlamentu.
- Poboljšavanje kontrole nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, sankcioniranje onih koji probijaju limite - ograničen napredak
- Uvođenje periodičnog poreza na nekretnine i poboljšati disciplinu u području PDV-a - ograničen napredak
- Jačanje upravljanja javnim dugom - bez napretka
2. preporuka
- Obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu, poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja - ograničen napredak
- Rješavanje fiskalnih rizika u zdravstvenom sektoru - ograničen napredak
3. preporuka
- Pojačati usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. Rješavati slabosti okvira za određivanje plaća, usklađivati plaće s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima - ograničen napredak
- Jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaćaju plaćene poslove, revizija sustava socijalne sigurnosti - ograničen napredak
4. preporuka
- Smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti racionalizacijom sustava državnih agencija - ograničen napredak
- Jačanje transparentnosti u državnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžera i kriterija kompetentnosti - određeni napredak
- Uvrštavanje na burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovačkih društava i privatizaciju - ograničen napredak
5. preporuka
- Smanjivanje parafiskalnih nameta i uklonjanje prepreka pružateljima usluga - ograničen napredak (12 parafiskalnih nameta smanjeno ili ukinuto, 1 novi dodan)
- Poboljšanje efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova - ograničen napredak
6. preporuka
- Jačanje predstečajnog i stečajnog okvira za poduzeća i uspostavljanje postupka osobnog stečaja - znatan napredak
- Jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti - određeni napredak
