Nakon što su za građane ukinute porezne olakšice na životno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje, te na izdatke za zdravstvene i stambene potrebe, sada su smanjeni i državni poticaji za treći mirovinski stup, s 25 na 15 posto. Tako će, kao i kod stambene štednje, maksimalni iznos poticajnih sredstava godišnje iznositi 750 kuna umjesto ranijih 1.250 kuna.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić za Novi list je kazao kako je ukidanje olakšica i smanjivanje poticajnih sredstava razumljivo iz perspektive fiskusa kojem štednja i smanjivanje rashoda sada moraju biti prioritet. Kaže da je olakšice koristio srednji i viši sloj, pa to nije ni toliko socijalno osjetljivo, no slaže se da će to utjecati na strukturu financijskog sustava u pravcu daljnje dominacije banaka.
"Kamate na štednju u bankama relativno su visoke, a k tome je riječ o sigurnom vidu štednje sa stabilnim prinosom. Upravo ta kombinacija visokih prinosa uz minimalni rizik banke će dodatno izbaciti u prvi plan, pogotovo u uvjetima kada drugi oblici štednje ili ulaganja gube neke povlastice koje su ranije imali. S druge strane, povećan je i iznos osigurane štednje u bankama na 400 tisuća kuna, a sukladno inicijativama u Europskoj uniji, taj bi cenzus trebao rasti prema 100 tisuća eura", kaže Šantić.
No, kaže Šantić, ne bude li strukturnih reformi, teško je govoriti o tome da će na dugi rok jedan segment profitirati budući da je sve povezano i dok se javni sektor ne povuče u korist privatnog ekonomska baza bit će sve tanja.
Dakle, banke koje su već sada izuzetno likvidne, bit će izgleda još likvidnije, no paradoks je da taj novac, osim državi, nemaju kome plasirati. Građani su gotovo obustavili nova zaduživanja, a tvrtke imaju slabu apsorpcijsku moć, odnosno nemaju dovoljno kvalitetne projekte za ukus domaćih bankara. Tako se vrtimo u začaranom krugu, porezi se također više ne mogu povećavati, jer porezna baza kopni, a poreznu bazu predstavlja gospodarstvo, plaće i potrošnja. Dok tu ne dođe do promjene, dok ne bude novog rasta, nema ni rasta dodane vrijednosti, pa se zapravo može govoriti tek o 'pretakanju' postojeće akumulacije.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra pak da Vlada pogrešno radi, jer kroz ukidanje olakšica i poticaja, a ranije i kroz uvođenje kriznog poreza, smanjuje dohodak građana kao izvor potencijalne potrošnje, umjesto da ga poveća. Novotny smatra da bez obzira na potrebu smanjenja državnih rashoda, za te svrhe, olakšice i poticaje, novca u proračunu mora biti.
"Trebali bi uvesti porez na kapitalnu dobit i porez na imovinu, i na taj način povećati prihode, no to se ne usude učiniti. K tome, to su procesi koji traju, i trebalo je ranije s njima krenuti", rekao je Novotny za Novi list.
Prethodni članci:
arti-201003120143006 arti-201005050398006 arti-201004260886006 arti-201007160258006
