Sve zemlje članice EU-a imaju pravo i nakon ulaska Hrvatske zadržati postojeća ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika. Te mjere mogu trajati od dvije do najviše sedam godina nakon pristupanja. Hrvatska smije uzvratiti na isti način – ograničiti zapošljavanje europskih radnika iz država koje su primijenile restrikcije na Hrvatsku.
Oprezni Britanci
Unatoč tome što se datum ulaska u Uniju približava, sve zemlje još nisu donijele odluku o tom pitanju.
No, Velika Britanija još je ranije najavila da će ograničenje primijeniti na svaku buduću članicu, iako je službeni stav vlade u Londonu da imaju malo razloga vjerovati da će, nakon pristupanja, hrvatski građani pohrliti na Otok. Ipak, oprezni Britanci pozivaju se na ranija iskustva, primjerice, s Poljacima, Rumunjima i Bugarima, ali i Litvancima. Britanske vlasti svjesne su da je Hrvatsku teško uspoređivati s Poljskom ili Rumunjskom koje imaju daleko više stanovnika. No, upozoravaju na primjer Litve čija je populacija manja od hrvatske, ali je broj državljana Litve koji žive u Britaniji porastao gotovo deset puta otkad je Litva ušla u EU, piše Novi list.
Iz analize nadležnih britanskih tijela jasno je i to da će visokokvalificirani radnici i dalje bez posebnih poteškoća moći dobiti radne dozvole te da London više brine mogući dotok nekvalificirane i niskokvalificirane radne snage što je i glavni razlog zadržavanja postojećih ograničenja.
Njemačka nas treba
Ekonomski stručnjak Damir Novotny procjenjuje da bi, primjerice, Njemačka, Austrija ili Italija mogle ako ne sasvim otvoriti svoja tržišta rada, onda barem olakšati i pojednostaviti zapošljavanje radnika iz Hrvatske.
"Te zemlje trebaju našu radnu snagu, kao i dosad. U Njemačkoj su jako traženi sezonski radnici, primjerice, u sezoni branja jagoda i šparoga. U Italiji su naši ljudi traženi u uslužnim djelatnostima", ističe Novotny koji smatra da bi to moglo biti rizično za hrvatsko tržište kojemu bi, u nekim segmentima, moglo nedostajati radne snage.
Njemačka, kao jedna od najprivlačnijih destinacija za hrvatske radnike, zasad još nije donijela odluku o (ne)otvaranju svog tržišta, kazali su u njemačkom Veleposlanstvu, napomenuvši da se tim pitanjem u Njemačkoj bavi više nadležnih resora.
Izostat će masovni migracijski val?
S druge strane, u Veleposlanstvu Italije, kažu kako "u ovom trenutku nema nikakvih naznaka restrikcija u pogledu uključivanja hrvatskih državljana na tržište rada u Italiji".
Kada Hrvatska uđe u EU, malo je vjerojatno da bi se mogao dogoditi masovni migracijski val.
"Ako i otvore svoja tržišta, neće to imati bitan učinak. Niti će oni hrliti ovamo, niti ćemo mi hrliti k njima", zaključuje Novotny.
