Iako je neisplata plaća u Hrvatskoj kazneno djelo od 2013. godine danas bez isplaćene plaće u Lijepoj našoj radi čak 10 tisuća radnika. Podaci su to Porezne uprave koja je u veljači objavila "listu srama" odnosno popis 2762 tvrtki od kojih točno 9791 radnik potražuje plaću. No, lista, koja se objavljuje već pet godina za redom poslodavce nije posramila do danas.
U Savezu samostalnih sindikata brojka u odnosu na onu porezne uvijek je nešto drugačija, no tamošnji šef Mladen Novosel upozorava da i 45 do 70 tisuća radnika radi samo za minimalac. " Stoga je nekada teško pitanje – je li veće zlo raditi bez plaće ili samo za minimalac", kaže čelnik SSSH-a.
Na problem neisplate plaće ovih dana ponovno podsjećaju iz Ureda pučke pravobraniteljice, Lore Vidović. Pozivajući se na podatke MUP-a, ističu da je lani zabilježeno 365 kaznenih djela neisplate plaće iz čl. 132 Kaznenog zakona.
Prisilna naplata
No, stvarni razmjeri puno su veći, što je prema riječima pučke pravobraniteljice, vidljivo iz pritužbi koje joj šalju tražeći zaštitu prava na isplatu plaće nakon obavljenog rada. Kako pravobraniteljica ne može izboriti njihova prava upućuje ih na korake koje moraju napraviti kako bi ih ostvarili.
Prvi korak jest da se zahtjev za prisilnu naplatu podnosi Financijskoj agenciji, uz valjani obračun dugovane a neisplaćene plaće. U slučaju da poslodavac radniku ne želi dati obračun treba ga prijaviti Inspektoratu rada koji može i donijeti privremenu mjeru osiguranja naplate potraživanja ako su za to ispunjene pretpostavke Zakona o osiguranju radničkih tražbina. Bez valjanog obračuna plaću je moguće ostvarivati jedino u odgovarajućem sudskom postupku.
Kaznena odgovornost
Kod eventualnog pokretanja sudskog postupka, osobe koje imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć mogu ju potražiti u Uredu državne uprave na svom području ili u ovlaštenim udrugama i pravnim klinikama za pružanje besplatne pravne pomoći, piše Glas Slavonije.
"Protiv poslodavca je moguće i podnijeti kaznenu prijavu zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela iz čl. 132 KZ-a", ističu u Uredu pučke pravobraniteljice te dodaju da se kaznene prijave podnose nadležnom državnom odvjetniku ili policijskom službeniku na području na kojem je kazneno djelo počinjeno.
Kazna za neisplatu plaća je tri godine zatvora, međutim poslodavci se mogu izvući naknadnom uplatom ili što je gore zakonskim izgovorom "nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće".
