"Da ne biste rekli da sam namjestio na okruglo deset milijardi, namjerno sam ukupne rashode državnog proračuna u travnju ove godine ostavio na 9,999 milijardi kuna", rekao je okupljenima na konferenciji Tržišta novca u Opatiji 9. svibnja pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor, piše Jutarnji list.
A kako su ukupni prihodi proračuna u travnju dosegnuli 9.795 milijardi kuna, mjesečni se proračunski manjak na kraju prvoga kvartala ove godine sveo na samo 204 milijuna kuna, otkrio je Fičor ekskluzivno za opatijsku publiku. To je izvanredan rezultat zna li se da je deficit proračuna u prethodna, prva tri mjeseca 2014. bio između 2,2 i 2,8 milijardi kuna ili više nego deset puta veći.
Jaz između prihoda i rashoda proračuna od 2009. se ne smanjuje
No, u mjesečnom Biltenu Hrvatske narodne banke redovito izlazi sličica koja otkriva posve nešto drugo, piše Jutarnji. Ona naime pokazuje mjesečne prihode i rashode hrvatskoga državnog proračuna (u stupcima) i trend njihova kretanja, tzv. pomični 12-mjesečni prosjek pretočen u dvije krivulje. Upravo taj graf iz mjeseca u mjesec otkriva kako se jaz između prihoda i rashoda proračuna od 2009., otkako se razjapio, do danas uopće ne smanjuje. Štoviše, u 2013. se jako proširio. Objavljeni graf ne sadrži i pokazatelje za ovu godinu.
Umjesto da se deficit državnog proračuna smanjuje, a razmak između krivulja koje pokazuju prihod i rashod države sužava, on se u ovoj godini nastavio silovito širiti.
Do 2008. prihodi i rashodi proračuna Republike Hrvatske rasli su godinama složno. Bilo je to zato što je domaća potražnja za proizvodima i uslugama rasla brzinom od četiri do šest posto na godinu, a 2002. čak i deset posto, pa je i bruto domaći proizvod (BDP) rastao četiri do pet posto na godinu, brzinom kojom je malo tko u Hrvatskoj tada bio zadovoljan, a sada se čini astronomskom.
Nastavljeno povećanje državnih rashoda
No, 2008. u svijetu je izbila strahovita velika recesija, po nekim pokazateljima i gora od velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća. Te godine rashodi proračuna nastavili su rasti od sedam do osam posto godišnje, ali prihodi su se smanjili za gotovo sedam posto i država se odjednom našla u deficitu većem od pet posto BDP-a. I nakon što je pad prihoda u drugoj polovici 2009. zaustavljen, rashodi države nastavili su se povećavati.
Mjere nisu zadovoljile
No, grafovi prihoda i rashoda ipak su se malo počeli približavati, ali tada je došla 2013. godina.
Lani je manjak opće države po nacionalnoj metodologiji ponovo skočio sa 3,5 na 5,3 posto BDP-a, a po međunarodnoj (ESA 95) sa 5,0 na 5,9 posto BDP-a, pokazao je glavni rizničar Fičor 9. svibnja u Opatiji. Razlog?
"Ostvareni manjak rezultat je i plaćenih obveza za sanaciju zdravstvenog sustava u iznosu od 3,3 milijarde kuna." U drugoj polovici 2013., međutim, Hrvatska je već postala članicom Europske unije pa ju je Europska komisija u sljedećoj rundi stavila u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita, s nalogom da u 2014. smanji deficit za 2,3 posto, a u iduće dvije godine za još po jedan posto BDP-a.
Financijska panika
I u izmijenjenom proračunu za 2014. za sanaciju zdravstva trebat će 3,2 milijarde kuna, a doprinos Hrvatske Europskoj uniji udvostručit će se, sa 1,8 milijardi kuna lani na 3,6 milijardi kuna. No, čini se da to nije najgore. Najgore od svega je što pad potrošnje i razduživanje privatnog sektora u Hrvatskoj ni danas, šest godina od izbijanja financijske panike, nisu zaustavljeni.
Ma koliko veseli gotovo nulti deficit na razini jednog mjeseca, travnja, ukupna proračunska slika sve je mračnija. Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević to ovako opisuje.
"Hrvatska stvara godišnje oko 5 posto deficita proračuna u ekonomiji čija je potencijalna stopa rasta BDP-a niža od one potrebne za otplatu samo kamata (3 posto rasta realnog BDP-a)."
Dva scenarija
Za potrebe servisiranja duga i deficita država će trebati dodatno namaknuti, i nakon prebacivanja mirovina iz drugog u prvi stup, oko šest milijardi kuna godišnje. Dva su potencijalna izvora: porez na imovinu ili zadiranje u drugi mirovinski stup. Lovrinčević predlaže dva scenarija.
Prva je "radikalna i brza fiskalna prilagodba plus reforme s popratnim posljedicama u minimalnom iznosu od oko tri posto BDP-a ili desetak milijardi kuna". To je scenarij "koji se trebao dogoditi na početku mandata koalicijske Vlade, ali se nije dogodio".
Druga je mogućnost "devalvacija valute, reprogram javnog, odnosno inozemnog duga, uz asistenciju Bruxellesa i rekonstituciju društva". A to je scenarij čija se vjerojatnost ostvarivanja "s protekom vremena samo povećava".? http://www.jutarnji.hr/bankrot-proracuna-2014--vise-se-ne-moze-izbjeci/1194098/
