HNB je tako danas objavio priopćenje u kojem navodi da će i nakon konverzije kredita banke ostati stabilne, kao i tečaj. Priopćenje donosimo u cijelosti:
"Hrvatska narodna banka je slijedom zahtjeva Ministarstva financija izradila analizu mogućih ekonomskih učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i tu je analizu u obliku mišljenja o navedenom nacrtu prijedloga zakona dostavila ministarstvu.
Kada je riječ o mogućim učincima koji se odnose na područje djelovanja HNB-a, a to su stabilnost tečaja i bankovnog sustava, u mjeri u kojoj bi se prepoznati rizici mogli materijalizirati, Hrvatska narodna banka ima i odlučnosti i instrumente da u tom slučaju održi stabilnost tečaja i bankovnog sustava.
Kapitalna adekvatnost bankovnog sustava je, kao što smo naveli u našem priopćenju od 25. kolovoza, vrlo visoka, a takva će ostati i ako se predložene mjere provedu, što jamči stabilnost bankovnog sustava i bez potreba za dokapitalizacijom uslijed gubitka koji bi mogla izazvati primjena modela i obuhvata konverzije iz aktualnog Prijedloga Zakona, a koji je, uz ograničenja u dostupnosti podataka, moguće procijeniti na otprilike 8 milijardi kuna. Procijenjena stopa adekvatnosti kapitala bi se, naime, i nakon tog gubitka krajem 2015. godine zadržala na visokih 19,8 posto (što je za 3,7 postotnih poena niže nego što bi bila bez gubitka uslijed konverzije).
Što se tečajne stabilnosti tiče, HNB ima odlučnost, instrumente i kredibilitet da ju održi, kao što je to činio i dosad", stoji u priopćenju HNB-a.
Teže zaduživanje, stabilnost tečaja, povećanje kamatnih stopa...
Podsjetimo, HNB je u mišljenju od 7. rujna, u kojem se službeno očituje ministru financija Borisa Lalovca, upozorila da bi Vladin model konverzije kredita u francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Vlada je 10. rujna u saborsku proceduru poslala prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima.
"Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske", navodi, uz ostalo, HNB u dopisu koji je potpisao guverner HNB-a Boris Vujčić. To bi konzekventno dovelo do, upozorava HNB, težeg zaduživanja RH na međunarodnom tržištu. Moguće je povećanje kamatnih stopa na kredite, odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo, mišljenja je HNB koji ističe i opasnost od aktiviranja kaskadnog procesa smanjivanja pričuva i narušavanja povjerenja u moentarni i financijski sustav. Procjenjuje se i potreba kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu.
HNB upozorava da je upitna ustavnost cijelog paketa zakona i podsjeća kako treba izbjeći retroaktivnu primjenu predloženih mjera te da nisu provedene konzultacije s europskom središnjom bankom (ECB).
