Rekordna razina srednjeg tečaja švicarskog franka od 5,84 kune na utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a u odnosu na tečajnicu koja je vrijedila prvog dana ove godine viša je za čak 18,7 posto, što znači izravno znatno povećanje anuiteta za dužnike s kreditima indeksiranim uz tu valutu, a to su uglavnom građani budući se gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi na takve kredite.
Tako je, primjerice, mjesečna rata stambenog kredita u protuvrijednosti u švicarskim francima od oko 42.000 eura na 11 godina danas veća za oko 630 kuna nego što je bila na početku ove godine.
Po podacima Hrvatske narodne banke, udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom ove godine iznosio je 13,5 posto ili 34 milijarde kuna, a najveći dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu.
Na kraju kolovoza ove godine gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosila se na kredite indeksirane uz švicarski franak. Pritom je, prema vrstama kredita u 'švicarcima' njihov udio najveći kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto).
Kod poduzeća udio kredita indeksiranih uz franak znatno je manji i na kraju kolovoza iznosio je samo 3,4 posto. Rizik kojemu su se izložili dužnici koji su svoje kreditne obveze vezali uz vrijednost švicarskog franka, koji jača u uvjetima svjetske financijske krize, odnosio se u prvom redu na kretanje tečaja te valute.
Monetarna politika koju provodi HNB temelji se na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, dok je vrijednost kune prema švicarskom franku određena odnosom franka i eura na svjetskom tržištu i na nju HNB nema utjecaja. Iz središnje su banke zbog toga u nekoliko navrata javnost nastojali upozoriti na rizik preuzimanja takvih obveza.
Zbog jačanja franka neke poslovne banke klijentima koji imaju kredite indeksirane uz tu valutu već neko vrijeme nude mogućnost konverzije za kredite indeksirane uz euro, a kako bi ublažile utjecaj tečajnih promjena i time smanjile rizik loše naplate svojih potraživanja, sredinom ove godine pojedine banke smanjile su kamatne stope na te kredite.
Ponuđena konverzija za dužnike u ovim uvjetima značila bi eliminiranje rizika daljnjeg rasta tečaja franka, ali i zamrzavanje postojećeg stanja duga u eurima, odnosno propuštanje koristi od eventualnog slabljenja švicarskog franka u budućnosti.
Do sada se mali broj klijenata odlučio na konverziju pa se stanje kredita indeksiranih uz švicarski franak u posljednje dvije godine tek blago smanjilo, piše Hina.
Vezani članci:
arti-201009160168006 arti-201007020026006
