Umjesto 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao bi iznositi između 16 i 18 milijardi kuna, rekao je u srijedu ministar financija Boris Lalovac u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada.
Deficit veći od očekivanog
Po njegovim riječima, do kraja travnja dobit će se prvi izračun prema novoj metodologiji Eurostata ESA2010, koji bi mogao pokazati bitno veći deficit od planiranih 12,8 milijardi kuna, ili 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Umjesto prema cash principu, prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća čak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduzećima, recimo HŽ Cargu. Isto tako, po ESA metodologiji u deficit ulaze i neki dijelovi javno privatnog partnerstva. Tako bi po nekim projekcijama u deficit mogli ući i izdaci za Zračnu luku Zagreb, a na što nismo računali", kazao je Lalovac, dodavši kako će deficit sigurno bit veći od 5 posto BDP-a.
Istaknuo je kako je prošloga tjedna Vlada u Bruxelles poslala prvi set mjera iz Plana reformi, a da zajedno s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem u nedjelju i ponedjeljak ima sastanak s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem.
Bruxelles traži dubinsku analizu
"Tada ćemo vidjeti koliko su oni zadovoljni s prvim paketom mjera", kaže Lalovac, dodavši kako je s Europskom komisijom dogovoreno da će biti primjenjena i dubinska analiza za zavode, agencije i institute. I tih 180 institucija morat će se ubuduće i po plaćama i po materijalnim rashodima prilagoditi državnoj upravi.
Naveo je kako je stoga preda svakom budućom Vlade ozbiljno bavljenje restrukturiranjem i upravljanjem javnim poduzećima.
"U centralnom proračunu skoro imamo primarni suficit jer imate 12,8 milijardi deficita, a od toga 10,5 milijardi iznose kamate. Ispada da je dio javnih poduzeća velik uteg za proračun. Komisija traži da se ograniče njihova zaduživanja tako da će biti značajnijih pomaka i rezanja u javnim poduzećima i u dijelu njihovih plaća, materijalnih troškova, ali i tretmanu njihovih investicija", naglasio je ministar financija.
Neke od mjera koje će uskoro obuhvatit agencije i javna poduzeća su ulazak njihovih primanja u centralni obračun plaća, ujednačavanje materijalnih troškova za sve agencije i javna poduzeća, jača kontrola troškova i, u skladu s time, veća uloga internih i Državne revizije.
Lalovac i ministri još uvijek traže modus kako će se obračunavati plaće izvanproračunskih korisnika, te zasad proučavaju modele kako su to riješile neke zemlje koje su bile u sličnim problemima, poput Grčke, Španjolske, Portugala i Italije.
"Europska komisija od nas prvenstveno želi vidjeti da smo počeli razmišljati o tom problemu, a ostalo je stvar tehnike", ističe Lalovac.
Komisija, kaže, traži od Hrvatske i da se kontroliraju komunalna poduzeća na niskim razinama jedinica lokalne samouprave, odnosno žele vidjeti kontrolne mehanizme kako bi se ograničilo njihovo probijanje proračuna kroz razna trgovačka društva.
Režu se plaće šefovima agencija
U budućnosti će se, kazao je, smanjivati plaće direktorima agencija i javnih poduzeća koje su sada višestruko veće i od ministarskih jer svatko tko se financira ili iz državnog proračuna ili iz parafiskalnog nameta ne može reći da je neovisan u primanjima.
Na pitanje o reprogramu dugova, Lalovac je kazao kako će to ovisiti i o mišljenju Europske komisije.
