Iako će se u državnoj blagajni ove godine pronaći višak od tri milijarde kuna, puno je rupa koje vlasti trebaju začepiti. Samo jedna od njih je Uljanik pa je tako ministar inancija, gostujući u emisiji "Otvoreno" Hrvatske televizije da će država od 4,2 milijardi kuna ukupnih aktivnih jamstava do kraja godine gotovo sigurno morati platiti 2,5 milijarde, a ostatak iduće godine. To znači da se sigurno plaća oko 600 kuna po glavi stanovnika.
"Milijarde su apstraktan pojam, ali radi se o stvarnim novcima i imat će utjecaj na proračun", kazao je ministar te dodao kako jamstvena pričuva u proračunu iznosi 265 milijuna kuna i situacija se komplicira. "Ali bez obzira na visoke iznose stabilnost javnih financija nije ugrožena", naglasio je ponovivši kako bi se taj novac mogao bolje iskoristiti.
Naznake krizica koje tinjaju
Predsjednik HGK Luka Burilović ponovio je kako je gubitaška brodogradnja neodrživa. "Poljska je do ulaska u EU imala 26 brodogradilišta, a danas ih ima 3 mala kojima su vlasnici Ukrajinci. Njemačka je svakih 10 godina gubila 20 tisuća radnih mjesta u brodogradnji, a sad ih u brodogradnji ima zaposlenih ukupno 18 tisuća. Moramo se preorjentirati, jer ne možemo konkurirati Koreji", kazao je. Možda je netko bacio oko na pomorsko dobro, nastavio je Burilović napominjući kako se Uljanikov potencijalni strateški partner ne misli baviti samo brodogradnjom.
Sandra Švaljek osvrnula se na pitanje koje je postavio Marić - gdje je mogao biti potrošen novac za jamstva Uljaniku. "Ja ga ne bih potrošila, jer nakon dobrih godina - dolaze loše godine. Svijet je niz godina u fazi ekspanzije i to neće trajati unedogled. Postoje naznake krizica koje tinjaju, primjerice kod Italije koja je naš veliki vanjskotrgovinski partner. Tu je i jačanje protekcionizma i gospodarski ratovi. Ne treba vjerovati da će do krize doći, ali se treba pripremati za loše uvjete", kazala je. Potvrdila je da stvari u Hrvatskoj ipak idu naprijed, ali do investicijskog rejtinga, smatra - treba još puno raditi. Stabilizacija javnih financija je dobar smjer, poručila je. Naglasila je da je demografija veliki problem - zbog malih plaća u svim sektorima.
Egzodus i bezperspektivnost
Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja je kazao da je sustav zakazao te da država mora na Uljanik reagirati fleksibilno i uspješno, a ne da sanirajući tu tvrtku zanemari probleme kao što su iseljavanje, primjerice, liječnika. Pritom je kazao kako su plaće u obrazovanju i javnom sekstoru jako male i u zaostatku za privatnim za 18,9 posto, dok je ministar Marić kao jedinu moguću opciju povećanja ponudio onu od tek tri posto. "Odbili smo", kazao je Ribić u Otvorenom dodajući kako tri posto na takv e plaće ne znače ništa. Stoga pripremaju industrijske akcije.
Ribić smatra kako ljudi iz Hrvatske odlaze zbog bezperspektivnosti. "Kad bi postojale naznake da će biti bolje, ljudi bi manje odlazili. Tomu su dokazi i neke izjave koje iseljavanje izjednačavaju s 'mobilnošću' radne snage u EU-u. Ali ta je 'mobilnost' pretvorena u 'egzodus' u kojem je 300 tisuća ljudi otišlo u jednom smjeru. Egzodus je jednak izvanrednom stanju. Da je rat, bi li štedjeli?", upitao je. Ovo stanje traži izvanredne mjere, zaključio je. Sandra Švaljek napomenula je kako iz Hrvatske iseljavaju cijele obitelji - to je znak da ne vide perspektivu u Hrvaskoj.
