Još se točno ne zna koga će sve zahvatiti porez, hoće li "pasti" oni koji imaju više od jedne nekretnine ili svi koji imaju bilo kakvu nekretninu. Za sada se čini da je izvjesnija prva opcija, i to za nekretnine u kojima vlasnici ne stanuju i koje nisu u funkciji.
Iako bi porez trebao biti uvrden 1. srpnja 2012., neki su već smislili kako bi porez možda mogli izbjeći, osobito ako im bude previsok. Koliki će porez biti, nezahvalno je spekulirati; u zemljama EU-a koje imaju ovakve poreze, najviša stopa je tri posto. To znači da bi porez godišnje za nekretninu vrijednu sto tisuća eura mogao iznositi 3.000 eura.
U igri i razvod
Snalažljivi su se dosjetili mogućnosti da se drugu ili treću nekretninu prebaci na najbliže članove obitelji. Prepiše se druga nekretnina na djecu, provede se sve legalno i u zemljišniku i više nemaš dvije nego jednu nekretninu. Uz to, ako se daruju nekretnine najbližim članovima obitelji, nema ni pet posto poreza na promet nekretninu, piše Slobodna Dalmacija.
Druga opcija je prijaviti prebivalište na adresi druge nekretnine – primjerice djeci stan u Splitu, a roditelji se prijave na adresi vikendice na otoku ili selu. Na taj je način, vjerojatno podgrijan višegodišnjim najavama uvođenja ovog poreza, proteklih godina statistički porastao broj otočana i stanovnika Zagore. No, sama prijava na adresi druge nekretnine ne mora značiti da ste porez izbjegli. Poreznici bi mogli tražiti dokaz da se nekretnina koristi za stalno stanovanje.
Ostaje i opcija razvoda, bračni par se razvede i podijeli imovinu tako da izbjegnu porez. Treća opcija za izbjegavanje poreza jest iznajmljivanje: imate li dva stana u Splitu, znači, jedan u kojem živite i još jedan, onaj viška, stavit ćete ga u funkciju tako što ćete ga iznajmiti i prijaviti to poreznicima. U tom slučaju, primjerice, ako je mjesečna najamnina 1.000 kuna, imate pravo na 30 posto odbitaka ili na neoporezivih 300 kuna, što znači da se porez plaća samo na 700 kuna najamnine.
Zgrada nije u zemljišniku - ništa od nameta
Zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja u zemljišnim knjigama te 150.000 nelegalnih zgrada, upitno je uvođenje poreza na nekretnine. Iako još uvijek nije precizirano što će se oporezivati, hoće li to biti kuće u kojima se stanuje ili samo vikendice, stanovi, poljoprivredna ili građevinska zemljišta, pravni stručnjaci smatraju da bi Vlada morala naći pravedno rješenje kako oni slabijeg imovnog stanja ne bi plaćali porez na jedinu nekretninu u kojoj žive. Tako bi trebalo naći neki model, poput utvrđivanja "viška" stambenog prostora, kako je to već precizirano u poreznim olakšicama i oslobođenjima pri kupovanju prve nekretnine, koja služi za stanovanje.
