Kretanje bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine u eurozoni i zemljama regije potvrdila su oporavak. Područje eurozone zabilježilo je rast u odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine od 0,2 posto. Pritom je generator rasta BDP-a bio izvoz, dok su osobna potrošnja i investicije još uvijek pod utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada, pišu analitičari Raiffeisen Consultinga za lipanjski broj Banke a prenosi portal banka.hr.
U nastavku godine u eurozoni se očekuju skromne pozitivne stope rasta na kvartalnoj razini, čemu će i dalje uglavnom pridonositi jačanje izvoza, ali se u drugom tromjesečju očekuje i rast investicija, posebno u građevinskom sektoru s obzirom da su mnogi projekti, zbog lošeg vremena početkom godine, odgođeni za sljedeće mjesece.
Najveće pozitivno iznenađenje među zemljama regije u prvom tromjesečju bila je Mađarska. Prognoze su govorile o kontrakciji mađarskog gospodarstva od 2,1% na godišnjoj razini, ali je BDP porastao 1 posto. U odnosu na zadnje tromjesečje 2009. mađarski BDP porastao je 0,9% pa s obzirom da je stopa pozitivna drugo tromjesečje zaredom, mađarsko je gospodarstvo i službeno izašlo iz recesije. Ponovno, na oporavak su uvelike utjecala pozitivna kretanja na glavnim emitivnim tržištima pa je izvoz zabilježio rast od 17% u odnosu na prva tri mjeseca 2009.
U oporavku mađarskog gospodarstva ne treba zaboraviti niti ulogu MMF-a, čiji su paketi osigurali pomoć kada je to bilo najpotrebnije, ali i uveli red u javni sektor nametnuvši kriterije koji su morala biti ispunjeni za povlačenje tih sredstava.
Oporavak Češke i Slovačke
Polako, ali sigurno i češko se gospodarstvo oporavlja što potvrđuje godišnji rast BDP-a od 1,2%. Poput slovačkog, i češko je gospodarstvo izuzetno ovisno o zbivanjima na razvijenim tržištima eurozone, npr. njemačkog pa je globalni oporavak utjecao i na njihov plus. Pritom je oporavak slovačkog gospodarstva još snažniji te rast u prvom tromjesečju iznosi 4,6% na godišnjoj razini.
Za razliku od spomenutih zemalja, dvije najmlađe članice EU zbog strukturnih problema i ograničene mogućnosti domaćih vlada da utječu na gospodarska kretanja, još uvijek se bore s recesijom. Tako je godišnja stopa pada BDP-a u Rumunjskoj iznosila 2,6%, a u Bugarskoj 4 posto.
Hrvatsku s ovim dvjema zemljama veže upravo ograničena mogućnost države da utječe na brži oporavak gospodarstva. I dok su brojne zemlje povećanjem proračunskog deficita pomagale realnom sektoru, u Hrvatskoj su slične mjere ograničene činjenicom da bi u slučaju snažnijeg rasta proračunskog deficita najvjerojatnije došlo do rasta percepcije rizika kod investitora pa bi financiranje postalo znatno skuplje.
U vrijeme pisanja ovog teksta još očekujemo rezultate kretanja BDP-a u Hrvatskoj u prvom tromjesečju. Međutim, izgledno je da je kontrakcija gospodarstva nastavljena uz manje stope pada nego u prethodnim tromjesečjima ponajprije zbog učinka baznog razdoblja – naime, u prvom tromjesečju 2009. BDP je pao 6,7 posto.
Na nastavak nepovoljnih kretanja upućuju prije svega negativni trendovi na tržištu rada koji su svoj vrhunac doživjeli upravo u prvom tromjesečju te s tim povezan pad trgovine na malo od 6,5%. Navedeno će svakako utjecati na pad osobne potrošnje.
S obzirom da je investicijska aktivnost, posebice u građevinskom sektoru, još uvijek daleko ispod razina prije krize, doprinos investicija BDP-u također bi trebao biti negativan. Ono što će zasigurno ublažiti negativne utjecaje jest rast robnog izvoza od 3,5% u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz istovremeni pad uvoza.
Dakle, vidljivo je da hrvatsko gospodarstvo zaostaje u oporavku za zemljama CEE regije. Prve pozitivne stope rasta BDP-a možemo očekivati najvjerojatnije tek u drugoj polovini godine, pod pretpostavkom rasta prihoda od turizma i povećanja potrošačkog optimizma. Osim toga, vladine mjere konačno bi trebale pokrenuti reforme od kojih bi Hrvatska imala koristi posebno u srednjem i dugom roku kroz poticanje održivog gospodarskog rasta temeljenog na proizvodnji i izvozu.
Prethodni članci:
arti-201004260845006 arti-201004210450006
