Na sastanku je bilo riječi o utjecaju globalne krize na šumarski i drvoprerađivački sektor, priopćili su iz Vlade. Sastanak je bio zatvoren za javnost, a svi sudionici su se pozivali na dogovorenu izjavu pa nisu htjeli odgovarati na pitanja novinara, stoga se službeno doznaje tek da je premijerka Jadranka Kosor ukazala na značaj međusobne suradnje Hrvatskih šuma i drvne industrije u prevladavanju složenih uvjeta poslovanja i posebice očuvanja zaposlenosti i radnih mjesta u domaćoj šumarskoj i drvoprerađivačkoj industriji.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić izvijestio je Kosor o trenutnom stanju u šumarstvu te istaknuo kako će unatoč krizi i otežanim gospodarskim uvjetima Hrvatske šume 2009. poslovnu godinu završiti s pozitivnim poslovnim rezultatom.
Ne mogu se naplatiti
Nije poznato jesu li razgovarali o slučajevima poput Soliduma Željka Žužića i pilane bivšeg ministra obrane Pavla Miljavca, koji Hrvatskim šumama duguju milijune kuna, ali potvrđeno je da su razgovarali o nelikvidnosti. Naime, Vuletić je kazao kako su problemi konkurentnosti na stranim tržištima i visoke nelikvidnosti u drvoprerađivačkoj industriji "vrlo izraženi", pa se oni odražavaju i u poslovanju Hrvatskih šuma.
Problemi s nelikvidnošću doveli su do toga da je u većem dijelu drvne industrije otežana isporuka roba s obzirom na nemogućnost plaćanja i redovnog podmirenja obveza, navodi se u priopćenju.
U raspravi je zaključeno da će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskim šumama da i dalje svojim mjerama pomažu drvnoj industriji uz njihovu obvezu osiguranja davanja čvrstih jamstava za podmirenje dospjelih i novih obveza.
Rezultati tih nastojanja, kao i provedba natječaja za potporu drvnoj industriji, za što će ove godine Vlada RH u proračunu izdvojiti 65 milijuna kuna, trebali bi poboljšati likvidnost, omogućiti razvoj novih programa i proizvoda, te povećati konkurentnost i izvoz finalnih proizvoda hrvatske drvoprerađivačke industrije. Naime, hrvatska drvoprerađivačka industrija je unatoč teškoćama u prošloj godini na strana tržišta izvezla robe u vrijednosti oko 755 milijuna američkih dolara, pri čemu je ostvareno stotinjak milijuna američkih dolara suficita u robnoj razmjeni.
